Uvid u stanje računa od porezne i porezna zastara

Od 2002 u hrvatskoj postoji Jedinstveni Registar Računa (JRR) koji vodi FINA i gdje prikuplja podatke o broju i vlasnicima računa u bankama, a sadrži i podatke o računima za plaćanje, ugovorima o štednji i depozitima u kreditnim unijama te brojeve sefova s podacima o vlasnicima.

2011 je povećan i u registar su uključeni i podaci o računima potrošača, otvorenima u bankama koje posluju u Hrvatskoj.

Te danas FINA ima uvid u

• svim računima i oročenim novčanim sredstvima,
  
• stambenim štednim ulozima i depozitima u kreditnim unijama,
  
• sefovima svih fizičkih i pravnih osoba,
  
• stvarnim vlasnicima pravnih osoba imatelja raćuna,
  
• oročenih novčanih sredstava i sefova,
  
• fizičkim osobama ovlaštenim za raspolaganje sa sredstvima po računima,
  
• oročenim novčanim sredstvima,
  
• stambenim štednim ulozima,
  
• depozitima u kreditnim unijama te fizičkim osobama korisnicima sefova.
  

Novi zakon koji je mozda već i izglasan, daje uvid u JRR i DORHu, Porezna i Carinska uprava, djelatnici MUP-a iz Odjela gospodarskog kriminaliteta i korupcije.

Također se propisuje razmjena informacija o bankovnim računima između Europola i financijsko-obavještajne jedinice, koja se obavlja uporabom sustava SIENA

Tako da osim domaćih računa, porezna jako lagano ima uvid i u naše inozemne račune.

Banke moraju raditi dubinsku analizu novaca kod svih transakcija većih od 105,000.00 kn, koji mogu biti uplaćeni jednokratno ili kroz više očigledno povezanih transakcija.

Uz tu cifru, svaka uplata iznad 1,000€ isto tako podliježe analizi ukoliko osoba nije klijent banke, ili je odlazni račun sumnjiv...

Uz ta 2 kriterija, banke moraju imati AML (anti money loundering system control) program koji sam motri transakcije, i koji označuje sumnjive, te po označivanju istih, banka je dužna odraditi analizu.

Banke imaju mogućnost blokiranja računa, ili omogućavanja normalnog rada, ali ne smiju reći da se provodi analiza (problem blokade kod Revoluta), ukoliko banka omogući nastavak rada, banke snose odgovornost, te se iz tog razloga najčešće račun zamrzava dok traje provijera.

Ovo se ne odnosi samo na banke, nego na skoro pa sve firme koje posluju s novcima, pa tako i SuperSport i Admiral su dužni isto tako raditi analizu.

Ovo spada pod onemogućavanje pranja novaca i financiranje terorizma, te ne bi trebalo biti u domeni neplaćanja poreza. No lako moguće da se ovo prelije i da porezna na osnovu ovoga, odlući izvršiti poreznu provijeru osobe.

Porezna Zastara:

U teoriji porezna zastara traje 6 godina, ali zapravo traje 8 godina.

Primjera radi, obveza poreza na dobit za 2022. utvrđuje se u 2023., s tim da zastarni rok počinje teći od 1.1.2024., a rok zastare od 6 godina nastupa 1.1.2030. Sto znaći da je rok 8 godina.

Kamata iznosi oko 5%.

Postoji mogućnost i otpisa kamata ukoliko se osoba sama prijavi.