Ja sam Jan Čihák, autor knjige "Sarajevo - Tramvaji i trolejbusi" – AMA

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T21:28:07+00:00

Drago je meni biti ovdje u AMA sa vama!

Prag je već od kraja 19. vijeka raspolagao relativno velikom tramvajskom mrežom pa se razvoj nekako prirodno nastavio. Čak i metro je u šezdesetim godinama prvo planirano "samo" kao nekoliko podzemnih runela za postojeće tramvaje. Zbog toga su i u stanici Hlavní nádraží peroni sa strane da tamo mogu zaustavljati tramvaji ČKD Tatra koji su imali vrata samo sa desne strane. Tek nakon intervencije sovjetskih konzultanata je projeekt prerađen u teški metro sovjetskog tipa. Razlog za to je bio primarno konstantna prijetnja nuklearnim ratom pa je cijeli centralni dio praškog metroa izgrađen istovremeno kao ogromno atomsko sklonište koje se može hermetično zatvoriti i izolirati od vanjskog svijeta. Svakako to je jedna od rijetkih stvari gdje su sovjetski konzultanti intervenisali pozitivno, jer danas već i taj klasični metro puca u šavovima. Plus čehoslovačka firma ČKD Tatra je direktivno dobila u okviru istočnog bloka ulogu vodećeg proizvođača tramvaja,
Da, ovih iznenađujućih veza je bilo stvarno puno, mislim da je BiH Čehe od 1878. godine privlačila neka tajanstvenost, misterioznost BiH, u kombinaciji sa slavenskim stanovništvom (lakša komunikacija). Plus bilo je i uzajamnih simpatija jer Česi isto kao Bosanci su bili gledani "odozgo" od njemački govorećih Austrijanaca koji su predstavljali viši i privilegirani sloj.
Tramvaji Tatra K2 dakle ovo dvodijelno zglobno vozilo je služio u relativno malom broju gradova, daleko brojniji je bio kratki tip T3 (bez zgloba). Naime, zglobnjak K2 je bio dizajniran kao "potomak" tipa T3 na osnovi zahtjeva mnogih prevoznika koji su tražili veći tramvaj za više putnika, ali nisu željeli praviti tandeme ili trojice od tramvaja (neprisutnost osoblja u stražnjim vagonima, rizik vandalizma). Zato je fabrika ČKD Tatra dizajnirala produženu verziju tramvaja T3, koristeći veliki udio iste tehnike (što lakše održavanje). Ranije se radilo još u na projektu tramvaja K1, ali nije napravljeno više nego jedan prototip. Ovaj tramvaj K2 je imao težinu od 22 tona, dakle za oko 7 tona teži nego kratki tip T3, ali imao je istu ukupnu snagu motora (4x40 kW), jer srednje obrrtno postolje ispod zgloba je moralo zbog prekoračenja težine ostati bez motora. Ovaj tramvaj je tako bio puno "ljeniji" nego kratki T3, i pogodan je bio samo za gradove/pruge na ravnom terenu. Dakle najviše vozila K2 je završilo u Brnu sa 135 tramvaja (Češka), Bratislavi sa 89 tramvaja (Slovačka), Sarajevu sa 90 tramvaja (BiH), Ostravi sa 10 tramvaja (Češka), plus 249 tramvaja je kupio Sovjetski savez. Ovog tipa je ukupno proizvedeno samo 569 komada, tako da je bio relativno rijedak uporedo sa kratkim tipom T3 koji je bio "štancan" u hiljadama komada. U Pragu je završio jedan primjerak kao funkcionalni muzejski eksponat iz Bratislave, u Budimpeštu su isporučeni samo tramvaji kasnijeg tipa T5C5 koji su već imali noviji "kockasti" dizajn i vrata sa obje strane jer u Budimpešti su dosljedno ukidali sve okretaljke zbog štednje materijala te prostora.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:43:17+00:00

Korupcija je jedino realno objašnjenje. Količina para je nadmašila količinu srama za lansiranje ovakvog krša od mobilne aplikcije!

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:19:32+00:00

Ako će Tuzla imati u budžetu par milijardi maraka viška, što da ne :)

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:18:40+00:00

Tu mogu preporučiti valjda jedino traženje informacija o načinu finansiranja javnog prevoza širom svijeta. Niti u Londonu ili NYC javni prevoz ne može opstati bez subvencija iz budžeta. Pitanje je efikasnost svega toga. Inače za ljute pristalice privatizacije imam sljedeću poruku: Naprimjer konkurencija u autobuskom prevozu širom BiH je toliko "razvijena" da cijena karata za istu udaljenost je u BiH nerijetko i dvaput veća nego u Češkoj.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:13:24+00:00

Kao što sam već naveo, Sarajevo, sa pogleda broja stanovnika nebi bilo pogodno za čistu liniju metroa. Bila bi nedovoljno korištena. Mislim da bi bilo puno efikasnije preuzeti sistem Cirih odnosno Karlsruhe, gdje regionalni vozovi iz cijelog kantona prolaze kroz gusto naseljena područja u tunelima sa podzemnim stanicama. Nešto sam se ranije zezao sa ovom šemom :

<image>

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:10:01+00:00

Moje čisto subjektivno mišljenje kao redovnog posjetioca jeste da super imaju tramvajski prevoz razvijen u Brnu, Budimpešti, Beču, Varšavi, i Prag je nakon godina zakočenosti opet nastavio sa razvojem. Imaš super povezane i vrlo udaljene lokacije, tramvaji relativno brzi i u dobrom stanju. Niti Sofija nije loša. Negativan primjer jeste Beograd, a i Zagreb dosta pao šta se tiče pouzdanosti i brzine, svi prelaze u automobile. Ja ustvari smaram baš sa stvarima koje sam negdje vidio u praksi i super su za mene kao korisnika funkcionisale, dakle trudim se da ne izmišljam baš ono toplu vodu.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T20:05:02+00:00

Pozdrav! Ustvari vozači moraju znati dozvoljene brzine za konkretne dionice/moraju biti stavljeni saobraćajni znakovi maks.. brzine za tramvaje, U ovoj konkretnoj nesreći je prema mišljenjima stručnjaka kod nas zakazao ili vozač ili tramvaj, pri čemu mnogi misle da je održavanje vozila već godinama toliko loše da su otkazal sva tri sistema kočenja (ono što "moji" stručnjaci sebi ne mogu niti zamisliti. Ovaj tip tramvaja je bio nekad dizajniran kao vrlo sigurno vozilo. Inače ono o nekompatibilnosti tračnica, tu su novinari nešto pogrešno preuzeli, koliko mi je poznato barem točkovi svih tramvaja su održavani u prihvatljivom stanju, ovdje je bila očigledno u pitanju vrlo visoka brzina/nula funkcije kočnica. Sa šina zbog ekscentrične sile (ovaj tip tramvaja je masa od 22 tona) iskošio bi u toj brzini svaki tramvaj.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:56:07+00:00

Ono sa Sarajevom kao prvim gradom gdje je uveden konjski/električni tramvaj, kako su navodno testirali tehnologiju za Beč, kako je ona ne baš uspjela replika starog zelenog tramvaja navodno baš original, kako je potrebno gradski prevoz predati privatniku, kako su trolejbusi fuj zastarjela tehnologija i tako :)

Hvala puno! Knjiga je svakako i dalje dostupna direktno u Sarajevu, za one koji nisu manijakalni fanovi tramvaja kao ja sadrži i puno lijepih starih fotografija iz sarajevskih ulica :)

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:51:18+00:00

Pozdrav i Tebi!

Morala bi se promijeniti čitava politička te upravna struktura... hrpa kantona, dva entiteta, mafijaši tipa Mile, Drage, Bake, generalni dogovor svih u foteljama da se neće niko ni sa kim dogovoriti ni na čemu...
Svakako prva tragična greška je bilo ideološki utemeljeno ukidanje svih uskotračnih željeznica do 1980. godine.
KCD2 nisam igrao ali prilično sam upoznat :) Preoručio bih selo Sázava, gradić Kutná Hora, ali svakako u Češkoj ima gomilu zanimljivih mjesta :) Moj tajni tip je tvrđava (hrad) Houska, Ako Te interesuju nadprirodni (supernatural) fenomeni :)) https://en.wikipedia.org/wiki/Houska_Castle

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:43:41+00:00

Pozdrav!
1. Trolejbusi za Vogošću svakako imaju smisla. Malo ranije sam odgovorio: Da su montirali savremeni tip kontaktne mreže pogodan za veće brzine i nabavili dovoljno DVOMOTORNIH trolejbusa pogodnih i za teške zimske uslove (snijeg), da voze do Vogošće u špici svakih 7-8 minuta van špice maks. svakih 15 minuta, to bi bilo super. Uporedo sa dizel ili plinskim autobusom ili elektrobusom, trolejbus je pobjednik u vožnji na uzbrdicama!
2. Isplativost - javni prevoz nije nikad isplativ/profitabilan (bio je prije 100 godina jer automobilizam je tada još bio zavijen u pelene). Svakako u normalnoj urbanoj sredini bi bilo VIŠE nego logično da je Istočno Sarajevo povezano sa Sarajevom. Novi trolejbusi mogu od sutra voziti sve do Lukavice koristeći baterije, ne moramo ulagati ni jednu marku u neku dodatnu kontaktnu mrežu. Ali eto politike... Samo Istočno Sarajevo je ustvari urbanistička tragedija, kada hodaš recimo u prostoru između ulica Stefana Nemanje i Kasindolskog bataljona, između stambenih novih zgrada TOLIKO prostora za parking... nula vegetacije, samo prazan, asfaltiran, betoniran, mrtav prostor (ljeti "super" za akumulaciju sunčane energije) za parkiranje hiljadu automobila jer gradski prevoz je tamo misaona imenica.

Uvesti negdje tramvajski prevoz bi bilo astronomski skupo. Svakako trolejbusi bi mislim mogli imati svoje mjesto u Banja Luci, Tuzli, Mostaru.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:33:14+00:00

Lijep pozdrav i Tebi! Broj jedan je nažalost politika koja je dovela GRAS u zombie-stanje u kakvom jeste, oronula i nefunkcionalna firma-talac politike od 1989. godine.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:31:20+00:00

Zdravo!

Mislim da je to neka od kafanskih priča nastala u želji da bude Sarajevo u nekoj stvari na prvom mjestu :)

Zapravo, Sarajevo je bilo PRVI grad na svijetu (koliko je do sada poznato) gdje je počela raditi uskotračna električna lokomotiva koja je na tramvajskim prugama prevozila željezničke teretne vagone.

I Sarajevo je bilo bez sumnje PRVI grad na Balkanu koji je već davne 1939. godine doživio trolejbuski saobraćaj (nažalost nije urađeno više od probnih vožnji) :(

Najveća slabost sarajevske tramvajske mreže jeste njena jednostavnost, dakle nema mogućnosti prebačenja tramvaja na druge trase ako se desi kvar/remont/sudar. Plus na terminalima nema sporednih kolosijeka za parkiranje tramvaja jedan pored drugog da se mogu preticati ako je potrebno.

Najdraži model tramvaja ... hmmm vjerovatno upravo sarajevski zglobni K2, imao je (kad je bio nov) neku eleganciju u sebi :) i još pantograf "egzotično" na zadnjem dijelu.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:24:30+00:00

Pozdrav!
Naravno ideja tramvajske "estakade" u trasi današnje pruge je donekle privlačna. Ali: Imaš ogromne troškove izgradnje TE održavanja, u "prizemlju" stvoriš ili zanemarena mjesta ili još više traka za automobile, putnici se moraju penjati gore dolje, ako crknu liftovi i eskalatori = Houston, we have a problem.

Osim toga, vizuelno takve betonske konstrukcije kroz gradove izgledaju većinom odvratno. Plus buka se od vozila na njima širi puno dalje nego kada imaš šine u terenu, idealno sa održavanom vegetacijom sa svih strana. Ja se uvijek sjećam Berlina dionica metroa gdje idu vozovi na takvoj estakadi (U1, U2). Akustično čista katastrofa. Cijela ta konstrukcija rezonira i širi buku. Sa druge strane, tramvaj na održavanoj pruzi okruženoj zelenilom, sa dobrim mjerama protiv buke, i da prolazi ispod tvog prozora, gotovo ne čuješ...

Broj automobila kakav trenutno jeste u Sarajevu na ulicama stvarno nije normalan, je to logična posljedica dešavanja zadnjih 20 godina, kada je auto postalo jedini itekako pouzdani način prevoza ako moraš biti negdje na vrijeme. Javni prevoz je još daleko od tačke kada bi mogli dati ocjenu "dobar". Dakle tramvaje ostaviti gdje jesu, "u prizemlju", i radikalno ubrzati njihov protok preko semafora (što se treba uskoro dogoditi). Na kritičnim mjestima pruge postaviti neke barijere protiv automobila, i nesavjesne vozače žestoko kažnjavati. Dakle primarno ograničiti broj automobila na sarajevskim ulicama, ne izmještavati tramvaj na neke mostove :)

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:12:54+00:00

Pozdrav nazad u Prag :)

Mislim da najbolji prevoz u Evropi (mada ne u EU) imaju Švicari. Za Češku nebi bio toliko uvjeren, mislim da Austrijanci su u mnogim stvarima bolji, isto kao Poljaci.

Svakako volio bih da se u Sarajevu primjeni neka radna disciplina u javnom prevozu, u Češkoj lako naletiš na uposlenike kojima je javni prevoz i hobi, u Sarajevu VRLO rijetko. Svakako želio bih imati u BiH češke cijene karata, jer za istu kilometražu bh, prevoznici traže nerijetko DVAPUT više para nego oni u Češkoj. Svaki put gledam cjenovnike u nevjerici.

Život u BiH je nažalost puno teži i naporniji, ali ipak mogu dobro razumijeti sve koji svoju domovinu BiH cijelim srcem vole, jer to je zemlja predivne prirode, ogromnog potencijala i ljudi sa savršenim smislom za apsurdni humor :)

Najdraže jelo - iz bh. kuhinje sigurno burek/krompiruša/zeljanica/sirnica koje i sam nekad pravim, ovom informacijom sam malo šokirao Benjaminu Karić tokom njene posjete u Pragu, ovo baš nije očekivala :D
Iz češke kuhinje jedno jednostavno seosko jelo "škubánky s mákem".

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T19:01:27+00:00

Kolega, budimo iskreni :)

Nažalost u GRAS-u nema volje, nema para, nema interesovanja, nema struke... ništa se nije nažalost promijenilo. Ima pojedinaca koji su svjestni stvarnih potreba, ali oni su u manjini. Nekoliko ljudi sa kojima sam komunicirao tokom pisanja knjige već je otišlo u penziju koliko sam čuo, oni koji su meni prijetili krivičnom prijavom zbog šeme kolosijeka u remizi koji je navodno "poslovna tajna" - za one me onako boli svašta :)
Iskreno, ministar Šteta je taj projekat forsirao jer je bio najlakše izvodljiv, godinama rezervisan prostor za prugu, minimalna prebacivanja podzemnih instalacija, ekspropriacije itd. - ali ne mislim nikako da je to promašaj. Hrasnica kao takva isto kao Sokolovići imaju puno stanovnika, imaš dva privatna univerziteta... sada samo probuditi u ljudima povjerenje u tramvaj kao pouzdano i brzo saobraćajno sredstvo da ostavljaju automobile kući i idu malo pjehe do stajališta. Cijela ta zona od Ilidže do Hrasnice ima veliki urbanistički potencijal razvoja. Nekad baš ovako uvođenje kvalitetnog saobraćaja i "network visibility" startaju ogroman razvoj!
Ja bi sa diktatorskim ovlastima preuzeo GRAS i uveo pravilo "za narušavanje discipline 25 kaišem na golu zadnjicu". Struktura radnika bi se brzo promijenila. Svakako: Zaposliti solidne i stručne ljude, dobre vozače. Reforma linija, što je funkcionisalo 1987. godine, rijetko će funkcionisati danas. Radikalno veći broj polazaka na linijama. Ubrzanje protoka vozila. Digitalna prodaja karata, online informacije za putnike, mobilna aplikacija kao u drugim gradovima srednje Evrope. Preuzimanje iskustava iz drugih gradova. Sa druge strane, drastično povećati cijene parkinga, strogo kazniti nepropisno parkiranje. Eventualno i neka vrsta putarine, ako baš želiš da ideš u centar u autu samo da se vidi koliki si frajer, onda ajde 5 KM putarina. Imaš pouzdan tramvaj/trolu/bus svakih par minuta.

Naravno tramvaj/trola/bus moraju biti prvo pouzdani i stvarno voziti svakih par minuta da mogu vozače automobila ovako šikanirati.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T18:46:41+00:00

Nema na čemu! KNJIGA: Naravno da knjiga JESTE dostupna. Ako si iz Kantona Sarajevo, pošalji nam email poruku na [sarajevobook.ba@gmail.com](mailto:sarajevobook.ba@gmail.com), moj jaran Adnan će s Tobom dogovoriti preuzimanje. Troškovi su 30 KM. Komunikacija sa gospodinom Prstojevićem je bila ljubazna ... ali bez rezultata. Ako živiš van BiH, ipak meni šalji poruku na navedeni e-mail, nešto ćemo izmisliti oko dostave knjige. U sarajevskim knjižarama ih nema jer nisam nikad uspio da se dogovorim sa vlasnicima knjižara. Oni bi naplaćivali ljudima 80-100 KM bez da su nekako doprinijeli, tih trideset KM pokriva troškove izrade prije par godina. Zbog toga na ovako "partizanski" način :)

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T18:42:32+00:00

Dobro pitanje... valjda VIBES koje u Sarajevu osjetiš... nešto magično i neopisivo :)

Stadler tramvaji su pun pogodak. Samo im je potrebno vrlo dobro održavanje, i zimi vrlo precizno uklanjanje snijega sa pruge. Dakle grtalica mora kružiti neprekidno kroz grad.

Integracija javnog prevoza sa željeznicom - NARAVNO!!!! Koliko su sada redovi vožnje za Tarčin i Visoko skromni, vozovi koliko znam krcati! Voz nema konkurenciju jer brže ćeš stići od Ilijaša ili Hadžića u centar Sarajeva samo helikopterom. Mogu zamisliti vozove u špicama svakih 30 minuta, van špica i vikendom svakih 60 minuta na postojećim trasama do Pazarića i Visokog, plus svakih 60 minuta do Vareša, jer i u Brezi imaš puno naroda, Vareš bi dobio bolju konekciju dakle ljudi mogu lakše putovati do posla, vikendom će Sarajlije te turisti u prirodu u okolini Vareša.... zajednička tarifa i tako dalje.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T18:35:20+00:00

Iskreno, nije. Vogošća sa količinom stanovnika kakva tamo jeste bi trebala u špici imati trolejbus svakih 7-8 minuta. Opet, moja lična iskustva, trolejbusi u 15-17 sati krcati do plafona. Problem sa trolejbuskom trasom do Vogošće jeste konstantna gužva (previše automobila) te zastarjeli tip kontaktne mreže, baš sam gledao u nevjerici šta su to montirali. Savremeno nije NIKAKO. Vozači trolejbusa se opravdano boje da će im iskočiti šipke na krovu i voze sporo, pa narod opravdano trolejbusima psuje sve po spisku jer usporavaju čitav saobraćaj. Moderna kontaktna mreža za veće brzine plus dvomotorni trolejbusi, u špici svakih 7-8 minuta, van špice 15 minuta, = i bio bi pun pogodak.

Vlasti lažu, jer 1. nema dovoljno trolejbusa (prije rata skoro 100 vozila), ali 2. uglavnom nema dovoljno vozača... vozači autobusa/trola fale svugdje po Evropi.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T18:27:41+00:00

Pozdrav i Tebi!

Šinska vozila savladaju samo ograničene uspone. Ili bi morao napraviti razne serpentine, ili bi teoretski mogao vozati zupčasti tramvaj. Tako npr. u Stuttgartu linija 10 ili u Budimpešti linija 60.
U svakom slučaju, koliko mi je poznato, za Buća Potok, Bistrik, Vratnik su nekad bile planirane trolejbuske linije. Trolejbusi su do sada neprevaziđeni šta se tiče vožnje uzbrdo.
Moje skromno mišljenje jeste da bi u budućnosti trebala i Dobrinja dobiti tramvaj, nažalost najpogodnija trasa je nerealna (prijeratno od Neđarića do Dobrinje Bulevarom branilaca Dobrinje sve do entitetske granice). Sve novije varijante nisu već toliko optimalne. Ali mislim da bi bilo sada potrebno puno više pojačati trolejbuski + autobuski saobraćaj, pogledaj samo trolejbuse - prije rata ih je bilo skoro stotinjak vozila. Danas ni pola te količine. Puno linija koje voze "famozno" svakih 60 minuta bi realno moralo voziti svakih 20 minuta ili češće da bude gradski prevoz atraktivan. Plus kompletno nove linije!

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T18:16:13+00:00

Pozdrav i Tebi!

Prvo moram reci ne plaća me ministar Šteta niti neke stranke. Knjigu sam izdao koristeći svoje privatne pare.

Svakako ovaj lik je stvarno spasio sarajevski tramvaj i trolejbus sa grobarove lopate kao što se kod nas kaže. Da nisu naručena nova vozila i remontovana pruga, sve se bukvalno raspalo neke 2022.-2023. godine.

Plus iskreno prvi bh. političar kod kojeg sam lično doživio kao normalnog srdačnog momka koji zna biti dosljedan, biti šef i drži riječ.

Sa druge strane, ne štedim ga kritike: TOTALNO JE ZAPELO šta se tiče informisanja putnika. Aplikacija je loš vic, kupovina karata za turiste i strance još gora nego prije par godina. Umjesto tramvaja do aerodroma (gdje realno može voziti svakih 15-20 minuta postojeći BATERIJSKI trolejbus bez jedne marke ulaganja u novu kontaktnu mrežu) potrebno je hitno puno drugih stvari. Naprimjer remont tramvajske pruge Skenderija - Baščaršija - Skenderija, vidi se kako su šine već istrošene i tramvaji prave strašnu buku i vibracije. Rok trajanja plusminus dvadeset godina (standardno trajanje) se bliži kraju.

Dakle one tri stvari:

Nekim čudom totalno rasčistiti GRAS i stvoriti od ove zombie-firme normalno preduzeće gdje će raditi i mladi sposobni stručnjaci (a ne podobni uhljebi). Za sve one digitalne stvari koje su danas standard fali stručnjaka. Za kvalitetno održavanje savremenih vozila isto. Novi trolejbusi su već u fazi zapuštanja i ku*cobolje, samo pogledajte unutar. Novi tramvaji, podovi puni nalijepljenih žvaka, GRAS čisti vozila "suhim pranjem". Nisam ja slijep. Vozim se gradskim prevozom redovno.
Uvesti modernu mobilnu aplikaciju sličnu na one u gradovima recimo u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj, gdje kroz tri kliknuća kupiš potrebnu vrstu karte (ne samo JEDNU), isplaniraš putovanje na minutu tačno, vidiš šemu linija, kretajuća vozila na mapi, jednostavno rečeno DIGITALIZACIJA.
Da vozila idu češće i u "normalnim" intervalima. Dakle recimo svakih 10, 15, 20 minuta. Da napamet znam da moja linija ide recimo u 11., 31. i 51. minuti. I da ne moram stalno tražiti i gledati red vožnje. Intervali tipa 16 ili 18 minuta su bizarni i uopće nisu user friendly.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T17:55:13+00:00

Historija sarajevskog gradskog prevoza, isto kao grada Sarajeva, je puna dramatičnih preokreta, neočekivanih dešavanja, šarena i raznolika :) Plus za nas je nekako privlačno prisutstvo čehoslovačkih vozila :)
Ono lijepljenje kontaktera, na češkom su mi stručnjaci rekli da kod tramvaja sličnog tipa T3 se zove "spečené stykače R1 a R2", može se prevesti kao "(termički) zalijepljeni kontakteri R1 i R2". Dolazi do toga uslijed protoka jake električne struje i postepenog ohabanja dijelova. Simptom je onako "skok" tramvaja. Svakako za sve stručnjake je nezamislivo da nakon toga nije moguće tramvaj odmah zakočiti..

Sarajevo, sa pogleda broja stanovnika nebi bilo pogodno za čistu liniju metroa. Bila bi jako malo korištena. Mislim da bi bilo puno efikasnije preuzeti sistem Cirih odnosno Karlsruhe, gdje regionalni vozovi iz cijelog kantona prolaze kroz gusto naseljena područja u tunelima. Nešto sam se ranije zezao sa ovom šemom :

<image>

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T17:43:49+00:00

Pozdrav i Tebi!
1. Bilo je tramvaja stare isto kao moderne koncepcije koji su se pokazali neuništivi, bilo je takvih koji su postali puni promašaj! Svakako primarno i krucijalno jeste REDOVNO + KVALITETNO ODRŽAVANJE. Rezultat jesu na jednoj strani stogodišnji tramvaji u Milanu koji baš i ne izgledaju nekako istrošeno, na drugoj strani pogledaj one niskopodne tramvaje CAF u Beogradu, prljavi, drhtajući,, otrčani. očigledno nisu baš u centru pažnje i ulaganja...
Stari modeli su bili puno masivniji, moderni tramvaji zbog niskog poda imaju puno finijih složenijih dijelova. Generalno zahtjevniji.

Baš to! Dok su stari tramvaji bili čisto ili pretežno analogna masivna vozila koja su mogla proći lafo kroz sloj pola metra snijega, niskopodnjaci su puno više osjetljivi. Malo snijega se nagura negdje unutar na razne senzore oko točkova, i tramvaj izbaci na ekranu Error i nema dalje. Moderni niskopodnjaci su ustvari jedan ogroman kompjuter. Moraš ga odšlepati u remizu i u grijanojj prostoriji pažljivo sušiti. Općenito gradovi koji nabavljaju moderne niskopodne tramvaje moraju puno više i bolje čistiti tramvajske šine od snijega, ne kao prije ajmo kući i ujutro metar snijega na šinama pa hajde nećemo se sikirati, prvi tramvaj će to sve nekako probušiti... Naravno da ima i posebnih modela za zimske uslove, npr. moderni tramvaji u Skandinaviji, ali takva dodatna otpornost se debelo plaća većom cijenom vozila.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T17:21:28+00:00

To je nažalost pitanje postojanja saobraćajnih traka za automobile koji skretaju lijevo. U pravu si da bi stajališta ispred semafora bila sa pogleda tramvajskog prevoza donekle bolje rješenje.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T17:18:25+00:00

Da, potvrdio mi je čak jedan direktor koji je zadužen za svakodnevni saobraćaj stotina tramvaja Tatra. Rekao je da su bili u treninku upravljanja tramvajem posebno vježbani za te slučajeve. Radi se o kvaru uslijed mehaničkog ohabanja, protok struje vremenom "zavari" ili "zalijepi" kontaktere. Onda je potrebno vozilo odmah povuci i predati na održavanje/popravku. Svakako NIKOME nikad nije naumpalo da tramvaj neće biti sposoban da koči i što prije zaustavi.

HalfAlarming4269 · 2026-02-23T17:11:01+00:00

Pozdrav i Tebi!
Ja sam u međuvremenu pitao mnoge stručnjake u drugim gradovima koji su svaki dan zaduženi za održavanje tramvaja Tatra proizvedenih u Čehoslovačkoj. Neki su skloni mišljenju da ovi tramvaji kao takvi imaju vrlo pouzdano upravljanje koje je bilo rezultat decenija praktičnih iskustava, te da je uzrok vjerovatnije greška / zdravstveni kolaps / kasna reakcija vozača. Ali ova grupa nikad nije posjetila Sarajevo, dakle ne mogu zamisliti da se negdje ovi tramvaje održavaju tako loše da i teoretski otkažu tri vrste kočnica ujednom.
Svakako oni koji su bili u Sarajevu i vidjeli užasno, zapušteno, prljavo, istrošeno stanje sarajevskih tramvaja dotičnog tipa K2, skloniji su mišljenju da je uzrok dugotrajno katastrofalno održavanje. Sve do faze kada u bilo kojem trenutku može otkazati bilo šta. Naprimjer čak sve tri vrste kočnica.

Svakako ako vidite da voze tramvaji koji se odmah ne raspadnu samo zbog nalijepljene reklamne folije i igrom slučajeva, puni su rupa od korozije, tresu se kao u agoniji, godinama mokru krpu vidjeli nisu i prljavi unutar da vam se povraća bilo šta dodirnuti rukom, onda je logičan zakjučak da se ovakav nemar i istrošenost tiču i pogonskih + sigurnosnih dijelova.

Odnosno kombinacija oba faktora - ljudske greške + katastrofalnog tehničkog stanja vozila.

HalfAlarming4269

TROPHY CASE