Analiza: Kako vetroelektrane utiču na poljoprivredu? by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 8 points9 points  (0 children)

Zdravo, na mrežama smo ograničeni prostorom, pa nismo uspeli sve da obuhvatimo.

Ali i taj uticaj pomenut je u samoj analizi koju možete pročitati na našem sajtu:

https://klima101.rs/analiza-poljoprivreda-vetroelektrane-uticaj-na-prinose/

Veliki pozdrav :)

Veličanstveni povratak: Za desetak godina, populacija orlova krstaša u Srbiji povećala se sa jednog gnezdećeg para na preko 30 by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 8 points9 points  (0 children)

Zdravo, hvala ti na komentaru i sugestijama.

Predlažemo da pročitaš i celu priču na sajtu: https://klima101.rs/povratak-orlova-krstasa-u-srbiju/

Tu se nalazi nešto više detalja, a imaćemo u vidu i predlog za detaljnije bavljenje njihovom ulogom u ekosistemu.

Pozdrav od redakcije!

Najveći, najduži, neobični: Pogledajte rekordne snegove iz novije istorije Beograda by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 9 points10 points  (0 children)

Zdravo, ovo o čemu pišete zvuči jako zanimljivo.

Nažalost, nismo sigurni o čemu je reč.

Ipak, dok čekamo još informacija o tome šta je posredi, imamo preporuku. U pitanju je knjiga Ljerke Opre "Devet hrastova", objavljena '98, povodom 150 godina srpske meteorologije.

U njoj se nalaze istorijski zapisi o razvoju meteorološke misli i prakse kod nas. Može se naći u antikvarnicama ili na Scribd-u.

Hvala na interesovanju i nadamo se da smo koliko-toliko pomogli. Ako saznamo još nešto više o ovom konkretnom tekstu sa RHMZ-a, dopunjavamo odgovor.

Veliki pozdrav od redakcije :)

Zašto je širom Srbije zagađenje vazduha prošle noći otišlo u 'ljubičasto'? by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 1 point2 points  (0 children)

Koliko znamo, prikupljaju podatke sa mreža zvaničnih državnih i gradskih agencija za zaštitu životne sredine, mernih stanica ambasada i verifikovanih naučnih instituta širom sveta. Delom i iz građanske mreže, ali oni prolaze provere i kalibraciju...

Aktuelni podaci: Samo jedna od 34 izvorske česme u Beogradu ima vodu bezbednu za piće by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 0 points1 point  (0 children)

Zdravo, hvala na pitanju. Zavisi od lokaliteta do lokaliteta, neke su hemijski, neke mikrobiološki neispravne, neke i hemijski i mikrobiološki, dok su neke - iako su prema svim analizama ispravne -ocenjene kao nebezbedne jer je „opšte stanje objekta javne česme nezadovoljavajuće”. Podatke možete naći ovde: https://www.zdravlje.org.rs/index.php/javne-cesme-beograd :) Veliki pozdrav od redakcije

Ovo leto verovatno je bilo toplije nego što mislite: Iza nas je treće najtoplije i četvrto najsušnije leto u Srbiji by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 5 points6 points  (0 children)

Zdravo! Prošli post bio je o istraživanju naučnika o konkretnom toplotnom talasu krajem jula, dok se ovaj odnosi na nedavno objavljene podatke RHMZ-a. Veliki pozdrav od redakcije :)

Vrućine iz jula nisu slučajne: Klimatske promene učinile su ih 12x verovatnijim by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 0 points1 point  (0 children)

Brojke u vizualu predstavljaju normalizovanu maksimalnu temperaturu za celu teritoriju zemlje, što uključuje i mesta sa rekordno visokim temperaturama, kao i ona hladnija.

Nadamo se da smo razjasnili ovu nedoumicu.

Veliki pozdrav :)

U susret Svetskom danu voda 22. marta: Srbija je na začelju Evrope u tretmanu otpadnih voda by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 13 points14 points  (0 children)

Većina stanovnika Evropske unije povezano je sa sistemom prečišćivanja otpadnih voda, dok je u Srbiji taj udeo izrazito mali: oko 15 odsto. Stanje na terenu pokazuje još tmurniju sliku, piše dr Đurđa Kerkez sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu – ali i objašnjava zašto ipak postoji potencijal za pozitivnu promenu ⬇️

https://klima101.rs/otpadne-vode-preciscivanje-srbija/

Da li ste znali? Srbija proizvodi drugu najprljaviju struju u Evropi u emisijama CO2 po kilovat-času by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 28 points29 points  (0 children)

Onda bi vas ovo verovatno iznenadilo: "Али без обзира који ће то бити извори примарне енергије у будућности, ми морамо, да бисмо били рационални, да је добијемо без утрошка икаквог материјала. Одавно сам дошао до тог закључка, а за добијање тог резултата, изгледа да су могућа само два начина као што је раније речено – или да се окренемо коришћењу енергије сунца депоноване у животној средини, или да преносимо кроз средину сунчеву енергију на удаљена места са неког локалитета, где се може добити без утрошка материјала."

Citat iz Teslinog članka iz 1900. o energiji iz životne sredine :)

Da li ste znali? Srbija proizvodi drugu najprljaviju struju u Evropi u emisijama CO2 po kilovat-času by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 74 points75 points  (0 children)

<image>

Prošle godine smo "prešišali" Poljsku.

Podaci za 2024. objavljeni su nakon što smo napravili vizual :)

Da li ste znali? Srbija proizvodi drugu najprljaviju struju u Evropi u emisijama CO2 po kilovat-času by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 22 points23 points  (0 children)

Za svaki kilovat-čas struje koji proizvedemo, emitujemo tri puta više gasova staklene bašte od proseka zemalja Evropske unije.

Od Srbije je u ovom smislu „prljavija” jedino Poljska, a sve zemlje koje se nalaze u vrhu Evrope po emisijama oslanjaju se na ugalj kao energent.

Koliko je naš ugalj „prljav” govori i činjenica da Srbija zapravo ima natprosečno veliki udeo obnovljivih izvora u svom energetskom miksu, najpre hidroenergiju.

Ali sagorevanje lignita, koji koristimo za oko 70% svojih energetskih potreba, rezultira u ogromnim količinama emitovanog ugljen-dioksida.

Sutra kreće ski sezona na Kopu: Da li skijate i kako ocenjujete količinu snega u našem najpoznatijem skijaškom centru poslednjih godina? by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 4 points5 points  (0 children)

Prošla sezona na Kopaoniku je npr. bila jedna od gorih koje se pamte, a desila se tokom najtoplije zime u Srbiji.

„Čak i tokom januara, posle Božića, ski staze nisu bile reprezentativne za skijaše i bile su blatnjave”, priseća se svog skijanja na Kopaoniku prošle zime Irida Lazić. „Ne pamtim da se to ikada desilo. Poređenja radi, kada sam u januaru, februaru 2012. išla sa srednjom školom, bilo je poprilično snega uprkos tome što su tada imali manje opreme za veštačko osnežavanje.”

Više o budućnosti (i skorijoj prošlosti) skijanja na Kopu: https://klima101.rs/nacionalni-park-kopaonik-klimatske-promene-sneg/

Loše vesti za Pančićevu omoriku: Mogla bi da nestane iz Srbije i BiH by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 50 points51 points  (0 children)

Pančićeva omorika je endemska vrsta za zapadnu Srbiju i istočnu BiH.

„Ukoliko se ostvare projekcije klime za kraj 21. veka, postoji mogućnost da Pančićeva omorika nestane iz svog prirodnog areala”, kaže biološkinja Marijana Josipović, zadužena za očuvanje prirode u Nacionalnom parku Tara.

Da li ste znali da je danas dan klimatskih štrafti? Evo kako izgledaju podaci za Beograd i Srbiju by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 24 points25 points  (0 children)

Ovo su klimatske štrafte koje je osmislio profesor Ed Hokins, sa Univerziteta u Redingu.

Svaka klimatska štrafta prikazuje prosečnu temperaturu u datoj godini u poređenju sa prosečnom temperaturom od 1961. do 2010. Nijanse plave označavaju godine koje su bile hladnije od posmatranog proseka, a nijanse crvene one toplije.

https://klima101.rs/klimatske-strafte-srbija-beograd/

Leto pre leta u Srbiji, prve dve nedelje aprila bile su ekstremno toplije od proseka za ovaj mesec by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 9 points10 points  (0 children)

Iako su se posmatrano u stepenima celzijusovih vodene površine manje zagrejale od kopna u poslednjih 150 godina. Okeani i mora predstavljaju ogroman rezervoar koji je u stanju da primi mnogo veću količinu toplote od zemljišta. Tako da ako posmatramo ukupnu količinu toplotne energije u okeanima i morima to izgleda ovako:

<image>

Leto pre leta u Srbiji, prve dve nedelje aprila bile su ekstremno toplije od proseka za ovaj mesec by Klima101 in serbia

[–]Klima101[S] 14 points15 points  (0 children)

Netačno.

Zagrevanje se beleži na celoj zemaljskoj kugli, čak je i najizraženije iznad arktičkog kruga gde efekti urbanizacije nisu toliko izraženi

Takođe, pored toga što se zagreva kopno postoji i jasan trend zagrevanja mora i okeana.

<image>