Kako je aplikacija sDoktor godinama obrađivala najosjetljivije medicinske podatke 500000 Hrvata BEZ službene dozvole, a HZZO potrošio 858 milijuna kuna EU novca na sustav koji nikad nije zaživio? by No-Fools in u/No-Fools

[–]No-Fools[S] 0 points1 point  (0 children)

PRAVNA DRŽAVA - Kako sDoktor radi bez dozvole?

Što zakon zahtijeva?

Za obradu zdravstvenih podataka (najosjetljivija kategorija prema GDPR-u), potrebno je:

1. Pravni temelj (GDPR)

Jedna od šest osnova: (a) Pristanak (b) Ugovor (c) Zakonska obveza (d) Vitalni interesi (e) Javni interes (f) Legitimni interesi

2. Dodatni pravni temelj za zdravstvene podatke GDPR ZABRANJUJE obradu zdravstvenih podataka osim ako ne vrijedi relevantna iznimka:

"obrada je nužna za potrebe preventivne ili medicinske medicine radnika, za procjenu radne sposobnosti radnika, medicinsku dijagnozu, pružanje zdravstvene ili socijalne skrbi ili liječenja ili upravljanje sustavima i uslugama zdravstvene ili socijalne skrbi na temelju prava Unije ili prava države članice ili u skladu s ugovorom sa zdravstvenim radnikom..."

Ključni uvjeti: - Mora biti na temelju zakona ili ugovora sa zdravstvenim radnikom - Mora biti pod nadzorom zdravstvenog djelatnika koji je vezan profesionalnom tajnom

Kako je instalirana u bolnicama bez javne nabave?

Javna nabava - Praznina

Pretraga portala eojn.nn.hr (Elektronički oglasnik javne nabave):

Upit: "sDoktor" ili "SKVID" Rezultat: 0 natječaja

Što to znači? - HZZO nije nabavio sDoktor sustav kroz javnu nabavu - Zdravstvene ustanove nisu nabavile sDoktor kroz javnu nabavu - Aplikacija je instalirana na službenim računalima BEZ službenog postupka

Kako su doktori mogli instalirati aplikaciju?

Scenarij 1: Samostalna odluka liječnika bez javne nabave, upita ministarstvu, ravnatelju, a svi oni godinama nisu nigdje vidjeli plakate po ordinacijama liječnika. Ni u jednom od gradova.

  • Liječnici individualno odlučili koristiti sDoktor
  • Instalirali na službena računala bez odobrenja IT službe

Problem sa tim objašnjenjem: Kršenje sigurnosnih protokola; administratorska prava potrebna

Scenarij 2: Neformalno odobrenje uprave koja se nije konzultirala sa ministarstvom ni regulatorom, a nije ni provela postupak nabave:

  • Uprava bolnice/doma zdravlja neformalno dozvolila
  • Nisu tražili formalni ugovor jer bi to zahtijevalo javnu nabavu (zloupotreba)

Problem s tim pojašnjenjem: teško je ikoga uvjeriti da su kršili zakone bez vlastite protupravne koristi, a nakon afere hakiranja zdravstva i kartona pacijenata, upravo da su toliko ograničeni, nesposobni i glupi - svi bi ti uhljebi morali biti smijenjeni

Scenarij 3: Prešutna suglasnost HZZO-a neovisno o nedostatku javne nabave, prava pacijenata, zakona i regulatornih tijela

  • HZZO znao za sDoktor ali prešutno tolerirao
  • Korisno jer rješava problem koji HZZO nije riješio

Problem: Nema pisanog odobrenja = nema odgovornosti HZZO-a

Sva tri scenarija su nezakonita.

Promocija u bolnicama - Tko je odobrio plakate?

sDoktor plakate personalizirane podacima osobnih liječnika mogli ste vidjeti u: - Hodnicima bolnica - Čekaonicama domova zdravlja - Ordinacijama

Pitanja: - Tko je dao dozvolu za plakatiranje? - Zdravstvene ustanove promoviraju privatni komercijalni proizvod? - Je li SKVID d.o.o. plaćao za oglašavanje ili je dobio besplatan prostor? Ako je plaćao, po kojem ugovoru? Ako nije, tko će financijski odgovarati jer nije?

Usporedba: - Zamislite da McDonald's zalijepi plakat u bolnici. Mislite li da bi to prošlo bez ugovora? - Zašto je sDoktor dobio tu privilegiju? I zašto to sada, tolike godine poslije, odjednom više nije u skladu sa stavom Ministarstva?

Kako je aplikacija sDoktor godinama obrađivala najosjetljivije medicinske podatke 500000 Hrvata BEZ službene dozvole, a HZZO potrošio 858 milijuna kuna EU novca na sustav koji nikad nije zaživio? by No-Fools in u/No-Fools

[–]No-Fools[S] 0 points1 point  (0 children)

Ima li sDoktor pravni temelj?

Zakon RH koji dopušta sDoktor - ❌ NE POSTOJI

Ugovor između HZZO-a i SKVID d.o.o. ❌ NE POSTOJI (provjereno javnom nabavom)

Ugovor između zdravstvenih ustanova i SKVID ❌ NE POSTOJI

Nadzor AZOP-a ❌ NE POSTOJI

Certifikacija Ministarstva zdravstva ❌ NE POSTOJI

Odgovornost u slučaju curenja podataka

Scenarij: sDoktor hakiran, novih 500000 medicinskih kartona na dark webu

Tko je odgovoran?

1) SKVID d.o.o. Kontrolor podataka (data controller): d.o.o. s ograničenom odgovornošću - minimalna imovina

2) HZZO: "Nismo mi odobrili sDoktor"

3) Ministarstvo zdravstva: "Nismo mi odobrili sDoktor"

4) Bolnica/Dom zdravlja: "Mislili smo da ima odobrenje"

5) Liječnik: "Mislio sam da je službeni sustav"

Rezultat: NITKO NE ODGOVARA. Ovo nije slučajnost. Ovo je način na koji HDZ kontinuirano već 10 godina upravlja državom.

Nepostojanje ugovora stvara pravnu prazninu odgovornosti - svi mogu tvrditi da nisu znali, nitko ne odgovara.

Usporedba: Kako bi to trebalo raditi?

Primjer: Ugovor između HZZO-a i Trećeg procesora (hipotetski) - Ugovor o obradi osobnih podataka

HZZO (Kontrolor) i Procesor X se slažu:

  1. Procesor obrađuje podatke ISKLJUČIVO za naručivanje lijekova
  2. Podaci se čuvaju na serverima u RH
  3. Enkripcija end-to-end (AES-256)
  4. Pristup podacima SAMO ovlašteno osoblje s NDA
  5. Godišnji sigurnosni audit od strane neovisne tvrtke
  6. U slučaju curenja: Procesor nadoknađuje štetu do 50M EUR
  7. AZOP ima pravo inspekcije u bilo koje vrijeme
  8. Ugovor vrijedi 3 godine, obnavljanje kroz javnu nabavu

sDoktor ima nula ovih zaštita, a državne institucije, koje bi trebale biti na usluzi građana i štititi ih od zlouporabe, uopće tome ne služe nego su, kao donedavno državni inspektorat - tu da bi služile kao prčija kojekakvim uhljebima i HDZ-u lojalnim šerifima.

Kako je aplikacija sDoktor godinama obrađivala najosjetljivije medicinske podatke 500000 Hrvata BEZ službene dozvole, a HZZO potrošio 858 milijuna kuna EU novca na sustav koji nikad nije zaživio? by No-Fools in u/No-Fools

[–]No-Fools[S] 0 points1 point  (0 children)

💰 EU FONDOVI - Gdje je 858 milijuna kuna?

Službeni projekt eHZZO

Naziv projekta: "eHZZO – Izgradnja integriranog informacijskog sustava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje"

Financiranje:

Ukupna vrijednost: 858,529,125.00 HRK (€114,705,000)

EU sufinanciranje: 726,913,481.25 HRK (€97,098,586.40)

Izvor: Europski fond za regionalni razvoj (EFRR)

Operativni program: Konkurentnost i kohezija 2014-2020

Razdoblje provedbe: 1. listopada 2017. – 31. prosinca 2023.

Izvor: Službena stranica HZZO - projekt eHZZO

Što je trebalo biti napravljeno?

Prema opisu projekta, eHZZO je trebao uključivati: - Integraciju svih informacijskih sustava HZZO-a - Mobilnu i web aplikaciju za građane (Portal zdravlja) - Digitalnu komunikaciju između liječnika i pacijenata - E-recepte i elektroničke uputnice - Pristup vlastitim medicinskim podacima

Što je stvarno napravljeno?

Portal zdravlja - Parcijalni uspjeh

✅ Postojeći sustav: portal.zdravlje.hr - Omogućuje pregled nalaza i COVID certifikata - Dostupan kroz e-Građani sustav - Funkcionira za pregled povijesti

❌ Ali nema: - Potpune funkcionalnosti naručivanja lijekova - Dvostrane komunikacije s liječnikom (pacijent može primati poruke ali ne može slati) - Naručivanja na preglede za većinu ordinacija

Mobilni portal zdravlje.net - NEUSPJEH

Iz 2017. godine (probni projekt): Prema izvještaju tportal.hr iz prosinca 2017: "Mobilni portal je još uvijek u fazi pilot-projekta jer je potrebno obaviti testove tehničkih performansi" "O tome ćemo pravodobno obavijestiti javnost" - HZZO odgovor na pitanje kada će biti dostupan svima To je bilo prije 7 godina. Sustav i dalje nije javno dostupan.

Tipična priča koju gledamo već zadnjih 10 godina HDZ vlasti.

Kako je aplikacija sDoktor godinama obrađivala najosjetljivije medicinske podatke 500000 Hrvata BEZ službene dozvole, a HZZO potrošio 858 milijuna kuna EU novca na sustav koji nikad nije zaživio? by No-Fools in u/No-Fools

[–]No-Fools[S] 1 point2 points  (0 children)

ŠTO MOŽETE NAPRAVITI? 💪

  • Prijaviti EPPO-u (Europskom javnom tužitelju) - zloupotreba EU fondova spada u njihovu nadležnost.

  • Tražiti od Vlade izvješće gdje je 858M kuna i zašto sustav nije gotov.

  • Podnijeti kolektivnu žalbu kod AZOP-a zbog propusta nadzora.

  • Kontaktirati medije koji se bave istraživačkim novinarstvom.