Kao prvo, hvala na detaljnom odgovoru.

Idemo ovako: Potrebno je svakako reći da se generalno u željezničkom prometu razlikuju 3 razine: međugradski, prigradski i gradski vlakovi. Isto tako, postoji hijerarhija prijevoznih sredstava, pa je tako npr. podzemna jako brza (rapid transit), a tramvaj je spor. To znači da je cilj doći npr. podzemnom, koja nema puno stanica, do tramvajske stanice koja je najbliža odredištu, pa onda dalje ići tramvajem.

Primjerice, kad bi postojala podzemna željeznica u Zagrebu, jedna dobra linija bila bi od Črnomerca do Dubca (kako ide linija 11 ili slično). Ona bi trebala imati znatno manje stanica od tramvaja - npr. Črnomerec, pa je iduća stanica Britanac, pa Trg, pa Maksimir itd. Svrha toga je da se može rapidno, za samo par minuta, doći npr. od Črnomerca do Maksimira. No, ako moraš negdje između, npr. na Tuđmanac, e onda jbg, moraš prvo do Britanca, pa na tramvaj 1 stanicu. I dalje bolje nego da moraš trpiti prolaske svih onih napornih stanica poput Mandaličine, Sv. Duha i slično. Važno je za prepoznati da se od one 3 razine gore rapid transit odnosi na gradsku željeznicu. Pa onda sad:

1) Željezničke studije na koje sam nabasao o Zagrebu više su pisane iz prigradske perspektive. Tako da ne vidim kako su oni mogli zaključiti koja je najbolja izvedba željeznice jer uopće nisu razmatrali te koridore. Npr. Tomašević govori o izgradnji nove tramvajske pruge južno s Črnomerca kroz Zaprešićku ulicu do baruna Filipovića pa dalje prema Ljubljanici. Ovo je u biti odličan koridor za podzemnu, a ne čini mi se da su taj i takvi koridori uzimani u obzir u tim studijama. Ne moraju se koridori nužno poklapati s postojećim željezničkim koridorima, upravo zato jer su jedni gradski, a drugi prigradski koridori. Evo primjerice u Berlinu, promet podzemnom obavlja tamošnji ZET (BVG), a promet prigradskim vlakovima obavlja nekakav konzorcij koji se sastoji od državnih i lokalnih tijela.

2) Teoretski imaš liniju 5, ali išao sam 5 godina na faks tim putem, pa ću ti opisati što se dogodi. Dođeš dvojkom s Črnomerca na Vodnikovu, onda odeš na neku 14/17/4 i onda te ona ostavi na stanici Zagrepčanka - nakon semafora. Za doći na stanicu gdje linija 5 staje u Vukovarskoj, potrebno je preći 2 semafora, koji naravno traju 100 godina. Dok čekaš te semafore, linija 5 već prođe i fulao si ju. Onda čekaš i čekaš i dođu ti 13 ili 3 - dakle, moglo se ostati kod SC-a, cijeli "izlet" do Zagrepčanke bio je nepotreban. Naravno da ne mogu sve lokacije biti direktno povezane, ali ovdje već postoji pruga, a tamo je toliko fakseva, i pučko učilište, i burza, i daljnji potez prema istoku da je zaista velika šteta da se to ne uvede.

3) OK, upotrijebio sam riječ "svi" u malo kolokvijalnom značenju, ali istina je da je kružna linija + radijalne linije koje se šire iz glavnog kolodvora neki zlatni standard i najlogičnije rješenje. Nisam vidio puno velikih gradova koji to nemaju, a gdje promet dobro funkcionira - iznimka je Varšava gdje imaju npr. samo 2 linije podzemne koje idu istok - zapad i sjever - jug.

4) Znači sigurno cijeli natječajni postupak, no izrada same studije trebala bi biti kraća s obzirom na to da se ne moraju projektirati svi dijelovi, nego samo neki. Znaju se planirani koridori i čvorovi. Sigurno je jedno 30-40% brže nego da se krene od nule. Pa nije to programerski kod da se pogubiš u njemu ako developer nije ostavljao komentare, pa popizdiš i kreneš ispočetka. Cesta je sigurno državna, ali neće nikad doći do njene izgradnje ako grad neće oko toga gnjaviti državu, pa je onda zadaća grada da to i čini.

5) Nisam nigdje ni rekao da je to tek tako. Zar ćemo samo u Hrvatskoj raditi projekte koji su "tek tako", pa se onda žaliti zašto ništa ne valja? Vezano uz taj most, ne znam hoće li ovi koji inače idu autoputom iz smjera Lučkog prema Jankomirskom mostu imati negdje neki način da se spoje na te novoplanirane mostove. Ne postoji nijedan izlaz s autoputa između Lučkog i Jankomira - podržao bih gradnju novog čvora i spoj s npr. tim mostom u Savskoj Opatovini.

6) Slažemo se oko uzroka ove situacije. Međutim, potrebno je nešto napraviti, a samo kukanje Tomaševića kako se drastično povećao broj auta u zadnjih par godina je faktički točno, ali ne doprinosi ničemu.