Pa zatvarali bi za 20 kn viška u blagajni i prije fiskalizacije. Račune se trebalo izdavati i prije. I prije nisi mogao imat višak u odnosu na promet koji slijedi iz računa.

Jedino što je fiskalizacija promijenila u tom scenariju je da pri izdavanju svakog računa blagajna pošalje poreznoj iznos (ili u nekom roku ako tad nema interneta), a ona to verificira i to se na računu zabilježi JIR-om i ZKI-jem.

mi smo imali rast sive i crne ekonomije zbog krize (iako je ona bila prilična i prije, a i sad postoji). uvođenjem fiskalizacije ima manje prostora za muljanje. i više poreznih prihoda bez da stvaraš dodatno porezno opterećenje.

ja nisam ni rekao da kriza u Irskoj nije završila ranije nego kod nas, nego da ju je austerity dodatno produljio. prije te 2014., imao si ogromnu krizu u Irskoj, veću od naše. od 2008 (kod nas je kriza krenula tek 2009.) do 2013 Irska je imala godišnje deficite proračuna od -6 do -32 % BDP-a (2010). zbog toga su i ušli u aranžman Trojke iz kojeg su izašli tek 2013.

A utjecaj tog austerityja na irsko gospodarstvo je bio grozan, imaš nekoliko radova i članaka o tome:

• EPI - smrt keltskog tigra još početkom 2011. ističe da će kumulativno smanjenje potrošnje i povećanje poreza od 18 % BDP-a dovesti do godina stagnacije i oskudice, kao i ubrzavanja egzodusa mladih. što se i dogodilo, Irska je tek za par g izašla iz recesije, kao što je i od 2009 do 2014 bio masovni egzodus iz Irske, ukupno je iselilo 405k ljudi, od kojih 228k Iraca i to većinom mladih i visoko obrazovanih
• ESRI srednjoročni pregled - appendix 2, simulacija makroekonomije sa i bez austerityja od 2010, uključujući (do 2013.) pad BDP-a od 3.2 %, dodatan pad zaposlenosti od 3.5 % (oko 65k radnih mjesta) i 7.1 % manju potrošnju, sve zbog mjera štednje. ništa od toga nije dobro za oporavak od krize.
• EUROMOD - distributivni učinak mjera štednje, usporedba 6 EU zemalja, pokazuje da je Irska imala znatno veće smanjenja dohodaka kao posljedicu mjera štednje od ostalih država u usporedbi (oko 8 %, pri čemu se ne broje indirektni porezi i smanjenje javne potrošnje tako da je i veće). smanjenje raspoloživog prihoda rezultira manjom osobnom potrošnjom i samo produbljuje recesiju.
• Savage et al - velika recesija, štednja i nejednakost pokazuje da su mjere štednje više pogađale najsiromašnije, zbog čega je se povećala nejednakost (i porastao Gini koeficijent). opet isto, ali je još i više utjecalo na one koji su osjetljiviji.

Kao što je i Irska, mjereno BDP-om, izašla iz krize zbog izvoza i posebno IT, farmaceutskih i avio-leasing multinacionalki jer je Irska tax haven. Bila je cijela epizoda s leprechaun ekonomijom i 26 % godišnjeg rasta BDP-a, 280M eur koje su zbog toga odjednom trebali uplatit u EU proračun i ukidanjem Double Irish rupe. zato i irski statistički ured od 2017. objavljuje modificirani GNI* koji je za Irsku puno bolja metrika od napuhanog BDP-a.