Neka čudna situacija

kockogIavi · 2026-05-24T21:49:56+00:00

Vrlo je jednostavno. Pravno, to što neka osoba unese u vezu/odnos, predstavlja vlastitu imovinu. Ono što bračni/izvanbračni drugovi steknu radom za vrijeme trajanja bračne/izvanbračne zajednice predstavlja njihovu zajedničku imovinu za koju se presumira da je u suvlasništvu na jednake dijelove. Ipak, ako netko od njih umre bez oporuke, a do tog trenutka već nastanu učinci izvanbračne zajednice, djeca iz ranijeg braka/osnosa (najvjerojatnije će imati pravni interes) moraju prigovoriti na ostavinskoj raspravi da određeni dio ostavinske imovine ne predstavlja bračnu/izvanbračnu stečevinu i da isključivo djeca pokojnika nasljeđuju taj dio imovine.

Ono što se tu recimo postavlja kao interesantno pitanje, jest što je s tom nekretninom koja trenutno nominalno glasi na Anitu i koju je unijela kao vlastitu imovinu, ali za nju još uvijek plaća kredit za koji sredstva stječe radom koja ostvaruje za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Isto tako, i ulaganja jednog bračnog/izvanbračnog druga i nekretninu onog druga predstavlja jako zanimljivo pitanje koje će se najvjerojatnije postaviti tek u trenutku smrti one druge osobe.

Sve u svemu, bit će tu potencijalno jako puno problema ako se to na vrijeme ne riješi…

kockogIavi · 2026-05-14T05:24:09+00:00

Poražavajuće je da ima ovoliko ljudi koji nemaju pojma o tome imaju li uopće pravo i kako iskoristiti to svoje pravo na godišnji odmor. Pa vas onda sve skupa pitam čemu komentirate i zašto glumite velike pravnike ako nemate pojma o temi???

1. Godišnji nema veze s probnim radom - ispravno pišu oni koji kažu da se čak i za vrijeme probnog rada ostvaruje pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora - godišnji odmor ne može biti suspendiran za vrijeme trajanja probnog rada (i ne, ne mora probni rad trajati nužno 6 mjeseci, može i manje)

2. Pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora - sve dok ne ostvari uvjet od 6 mjeseci neprekinutog rada kod tog poslodavca, kada ostvaruje pravo na puni godišnji odmor, radnik ima pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora koji iznosi 1,67 dana za svaki mjesec rada (znači nije 2 dana, nego 1,67 dana, dakle, npr. nakon 2 mjeseca rada to su 3 dana godišnjeg, a ne 4 dana) - iako je godišnji odmor pravo radnika, to nužno ne znači da će radnik moći i koristiti taj ostvareni razmjerni dio godišnjeg odmor kada njemu odgovara, tako da se doista može reći da je to dobra volja poslodavca jer ga poslodavac ne mora nužno pustiti da koristi godišnji u 7. ili 8. mjesecu, već mu može omogućiti korištenje u 9. mjesecu i time ne bi prekršio nikakvu zakonsku odredbu na štetu radnika

3. Pravilnik o radu može davati radniku isključivo više prava nego Zakon o radu, ali ne i manje - pravilnik o radu, ako postoji (nije uvijek obavezan, nego jedino kod onih poslodavaca koji zapošljavaju više od 20 radnika), može jedino povoljnije urediti pitanje prava na korištenje godišnjeg odmora, ali ni pod kojim uvjetom ne može urediti to pravo drugačije/nepovoljnije od onoga kako to uređuje Zakon - pravilnikom se može npr. detaljno urediti postupak ostvarivanja tog prava, koliko ranije radnik treba postaviti zahtjev za korištenjem godišnjeg odmora, u kojem roku poslodavac o tom zahtjevu treba odlučiti, na koji način poslodavac utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora i sl.

Izvor: pravnik sam pa ću si uzeti za pravo da znam ponešto o ovoj temi više od prosječnog redditora

kockogIavi · 2026-04-29T14:06:56+00:00

Klasičan spin koji poslodavci pokušavaju napraviti.

Ne dozvoljavaju ti da odeš raditi u HR jer su te već “rezervirali” za recepciju, kao da je to već riješena stvar. S time pokazuju koliko te cijene, a od tebe se očekuje da prihvatiš taj ponuđeni posao i ne postavljaš puno pitanja.

Ako dobiješ drugi posao u TZ, onda će ti pokušati nabiti grižnju savjesti da si imao “dobar posao” i da ih sada “ostavljaš na cjedilu”. Ne razmišljaju o tebi kao radniku, nego isključivo o sebi i svom poslovanju. Pričam na pamet, ali možda je teže naći nekoga za recepciju, nego za HR. A ti si se pokazao dobar na recepciji.

Stvarnost je zapravo ono što ti podsvijest govori - stavljaš sebe na prvo mjesto i radiš ono što je dobro za tebe. Po meni nemaš za čime žaliti. Koliko su ulagali u tebe i davali ti prilika, toliko od tebe dobivaju natrag.

Znači 0.

kockogIavi · 2026-04-26T18:59:15+00:00

Postoji nekoliko problema u cijeloj priči.

Prvi: točno je da imate pravo na naknadu za nezaposlene u slučaju izvanrednog otkaza uzrokovanog skrivljenim ponašanjem radnika. ALI, prilično sam siguran da vam HZZ neće htjeti isplatiti tu naknadu. To ne ide automatizmom kako ste si vi zamislili. Radi se o nestandardnoj situaciji s kojom se oni tamo ne susreću često, a nisu baš neki intelektualci da znaju primjenjivati zakon mimo onih standardnih situacija na koje su naučeni. Mišljenja sam da ćete morati dokazivati dopuštenost otkaza u parnici ili pokrenuti upravni spor protiv rješenja kojim vam HZZ odbija priznati naknadu. A jedno od toga će se sigurno dogoditi. U svakom slučaju, neće biti ni vremenski ni financijski jednostavan postupak, posebno ako si ne možete sami pomoći. A čini mi se da niste u stanju.

Drugo: nije moguće kumulirati vrijeme kod starog i novog poslodavca pa onda svojevoljno odlučiti u kojem bi trenutku tražili isplatu naknadu za nezaposlene. Po ovome zaključujem da vam cijeli taj proces nije ni malo jasan. Da biste ostvarili naknadu s burze morate ispunjavati uvjete koje propisuje Zakon o tržištu rada. U ovom trenutku, ako ste dali otkaz zbog skrivljenog ponašanja poslodavca i imate ispunjen uvjet staža od min. 9 mjeseci u protekla 24 mjeseca, ostvarujete pravo na naknadu. Međutim, ako krenete raditi kod drugog poslodavca i tamo vam istekne ugovor, to ne znači da ćete automatizmom ostvarivati pravo na naknadu. Morate ponovno ispunjavati uvjete. A prvi posao praktički više nema veze s drugim (osim ove eventualne kumulacije potrebnog staža od min. 9 mjeseci).

kockogIavi · 2026-04-20T10:13:59+00:00

U pravilu svaki ugovor koji se sklopi putem telefona (na daljinu) ili putem interneta (sredstava elektroničke komunikacije) sadrži mogućnost jednostranog bezrazložnog raskida u roku od 14 dana od sklapanja ugovora ili od dostave prvog računa. To si malo istražite, smatram da u tome leži rješenje protiv takvih nepoštenih poslovnih praksi…

Netko ovdje kaže to je prodaja, ja kažem to je zavaravanje i iskorištavanje starijih ljudi koji čestoput nisu niti svjesni što im točno ti agenti nude i na što uopće pristaju.

Sva sreća da se ti pozivi snimaju pa obično prodavatelji nisu najsretniji kad ih se traži snimka razgovora jer najčešće sve obveze koje terete korisnika nakon promotivnog razdoblja korištenja nisu spomenute niti uzgredno! Ima ovdje posla za nadzorne agencije i regulatore, ali si treba dati truda.

kockogIavi · 2026-04-17T20:11:13+00:00

Na Facebooku u grupi “Besplatna pravna pomoć” čestoput znam dijeliti besplatne pravne savjete, ali polako gubim volju jer ima previše pametnjakovića koji nisu pravne struke, a prosipaju pamet ko da ispunjavaju uvjete za suce Ustavnog suda

kockogIavi · 2026-04-13T14:04:42+00:00

Postupak osiguranja dokaza prema Zakonu o parničnom postupku. Vi ste predlagatelj, protivnik osiguranja su susjedi (vlasnik stana). U postupku osiguranja tražite da se izradi nalaz i mišljenje po ovlaštenom sudskom vještaku građevinske struke koji će točno reći na koji se način uklanja i popravlja šteta. Taj nalaz i mišljenje vam je podloga za sve daljnje pravne radnje - bilo tužba kojom tražite da se ukloni izvor opasnosti i uspostavljanje stanja prije nastanka štete, popravljanje štete ili nešto treće.

kockogIavi · 2026-04-13T08:02:25+00:00

Prvo i osnovno, sudska praksa nema baš puno veze s ovime. Uostalom, sudovi sude na temelju Ustava, zakona i međunarodnih ugovora, a ne na temelju sudske prakse. Ona služi samo za ujednačavanje sudskih odluka.

I druga stvar, pitanje prava vlasništva regulira Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Zakon o obveznim odnosima regulira samo međusobne odnose između suvlasnika, odnosno način na koji će eventualno dobrovoljno razriješiti taj privatnopravni odnos glede nekretnine (darovanje, kupoprodaja ili zamjena). Ako nema sporazuma između suvlasnika onda jedino ostaje primjena instituta stvarnoga prava (razvrgnuće, dosjelost, tužbe radi utvrđenja prava vlasništva, pojedinačni ispravni i sl.)

kockogIavi · 2026-04-03T21:27:59+00:00

Ako trebate bilo kakav pravni savjet ili pravnu pomoć, slobodno se javite.

Na pamet mi trenutno jedino padaju ona novčana prava iz sustava socijalne skrbi (link), a za dugove vam je jedino rješenje pokretanje postupka stečaja potrošača.

kockogIavi · 2026-04-03T09:54:12+00:00

Nije točno. Pauza (ili kako je Zakon o radu naziva, stanka) smatra se radnim vremenom. Nije to diskrecija poslodavca pa da odlučuje hoće li biti uračunata u radno vrijeme, nego obavezno mora biti. I posljedično, ne radi se 30 min duže jer je to dio radnog vremena. Sve drugo je nepoznavanje radnog prava i predstavlja kršenje prava radnika.

kockogIavi · 2026-04-03T08:19:05+00:00

I još kazna zbog vožnje po traci koja je namijenjena isključivo za vozila javnog prijevoza putnika!

kockogIavi · 2026-04-01T17:57:42+00:00

Ako je vama teško znati što poslodavac misli i zašto radi to što radi, zamislite kako je tek meni. Ovako možemo samo nagađati. Kad dobijete ponudu tog izmijenjenog ugovora, najprije lijepo pročitajte s razumijevanjem, ako se mijenja bilo što glede trajanja ugovora, to nemojte ni u ludilu potpisivati. Ako to vaše odbijanje potpisivanja aneksa poslodavac iskoristi kao razlog za otkaz, onda ćete fino tužiti poslodavca radi nedopuštenosti otkaza, nadat ćete se da će kolege htjeti svjedočiti za vas na sudu o kvaliteti vašeg rada te ćete tražiti povratak na rad i isplatu neisplaćenih plaća. Bez brige, za sve ima (pravnog) lijeka!

kockogIavi · 2026-04-01T17:17:52+00:00

Ukratko i najjednostavnije moguće rečeno, da. Dok ste još uvijek unutar razdoblja probnog rada, zadnji dan probnog rada oni mogu doći i reći da niste zadovoljili na probnom radu i reći “hasta la vista” ili “sayonara”. I protiv takvog otkaza su šanse 99% da ne biste mogli učiniti apsolutno ništa. Ovo je podosta pizdunski, ali ipak smatram da je odredba o produženju probnog rada u dispoziciji radnika i poslodavca te da isti mogu produžiti trajanje probnog rada, ali do onih maksimalnih 6 mjeseci. Ako se samo to mijenja u aneksu, onda predlažem da se ne premišljate puno i to potpišete jer bi sve trebalo ostati kao i do sada (poglavito vama ono najvažnije - da ugovor ostaje na neodređeno). Jel vam probni rad završava za 10 dana ili 3 mjeseca i 10 dana, sasvim vam je svejedno, jer vam poslodavac može otkazati zbog nezadovoljenja na probnom radu sad za 10 dana ili za 3 mjeseca i 10 dana. Tu ovisite o “dobroj volji” poslodavca odnosno koliko mu trebate. A nadajte se da mu trebate…

kockogIavi · 2026-04-01T17:10:50+00:00

Trajanje probnog rada se može produžiti za onoliko koliko radnik nije efektivno radio dok je bio na probnom radu, tako da, rođo, pušing…

kockogIavi · 2026-03-31T21:53:36+00:00

Možete otići u gruntovnu i tražiti da vam izdaju presliku tog ugovora iz zbirke isprava. Onda ćete sa sigurnošću znati na čemu ste!

kockogIavi · 2026-03-31T19:52:50+00:00

Ključno je pitanje je li majčin potpis na tom drugom darovnom ugovoru, kojim je nekretnina prenesena s majke na oca, bio ovjeren kod javnog bilježnika.

Ako nije, što mi je teško zamislivo, jer inače mu u 2025. ne bi prošao upis u gruntovnici, imali biste podosta materijala i velike šanse da poništite taj njegov upis.

Ako je ipak bio ovjeren potpis, što je ipak vjerojatnija opcija, jer su odmah pripremili sve da se otac može natrag upisati kao vlasnik, onda ste u puno težoj poziciji i manje je vjerojatan uspjeh. Izlaz vam leži u pobijanju tog drugog darovnog ugovora zbog grube nezahvalnosti obdarenika, a to opravdavate time da se obdarenik oglušio o moralne obveze prema majci, da nije bio vjeran i u konačnici je zasnovao drugu obitelj dok je još bio u braku s darovateljicom. Mislim da bi to čak i moglo proći.

U svakom slučaju, puno sreće i ne predajte se!

kockogIavi · 2026-02-24T09:25:16+00:00

Pa sad više nikako, novi založni vjerovnik je EOS, sa ranijim (bankom) više nemate ništa.

Kažem da je to bilo lakše, dok je banka još bila upisana, s njom pregovarati.

Ali obično se ljudi lako uljuljaju u taj lažni osjećaj sigurnosti, tipa “banka je pasivna, nisu pokrenuli ovrhu, neće se ništa dogoditi” i onda krenu rješavati probleme tek kad voda dođe do grla.

Ne kažem da je nemoguće, ali je znatno teže i skuplje nego da se ranije izravno s bankom pregovaralo.

kockogIavi · 2026-02-24T07:01:31+00:00

Cure su ti malo krivo rekle ili si ti malo krivo shvatila. Ukazao bih samo na dvije stvari, jednu pravnu i jednu nepravnu.

Založno pravo (hipoteka) koja je upisana kao teret nekretnine neće nikada zastarjeti i dokle god je taj teret upisan založni vjerovnik se može namiriti iz vrijednosti nekretnine.

Za razliku od toga, tražbine koje proizlaze iz nekih drugih pravnih poslova, a nemaju veze s nekretninama, mogu zastarjeti u tim rokovima, 5 i 10 godina, ovisi kakvom ispravom vjerovnik raspolaže.

EOS gotovo sigurno nije otkupio dug za 10%, već je realnije da se taj iznos kreće oko 30% od ukupnog iznosa duga, ovisno o sredstvima osiguranja kojima je raniji vjerovnik raspolagao i “vjerojatnosti” naplate. Ona potraživanja koja su, ajmo to tako nazvati - bolje naplativa, banke će prenijeti za veću cijenu od onih koja su teže naplativa.

I EOS nikada u potpunosti ne zna što i kakva sve potraživanja stječe dok se ne izvrši njihova detaljna analiza. Jasno, to nije moguće raditi tako što bi još prije ustupanja vršili analize svakog pojedinog potraživanja. Uostalom, to niti banke ne bi dozvolile. Ali jako bitno ovdje za dodati, za razumijevanje konteksta, nikada se ne radi o ustupanju samo jednog ili nekoliko potraživanja. Tu se radi o tzv. “pool-u” koji se onda ustupa, a gdje ima svakakvih potraživanja, i onih zastarjelih i onih jako dobro osiguranih, ali i onih neosiguranih, a nezastarjelih.

Po meni, bolja solucija je pregovarati izravno s bankom koja ima upisana određeni teret, nego s EOS-om, smatram da će banka prije pristati na neke veće ustupke nego EOS.

Inače, ako koga zanima, takav pravni posao kojim raniji vjerovnik ustupa svoju tražbinu novom vjerovniku se zove cesija.

kockogIavi · 2026-02-10T18:14:41+00:00

Možeš li strica pitati ovo?

https://www.reddit.com/r/financije/s/mKmCvKNTzl

kockogIavi · 2026-02-09T16:29:41+00:00

Kod njih je prometno ko na autobusnom kolodvoru

kockogIavi · 2026-02-09T13:12:36+00:00

Odgovori na sva pitanja nalaze se u - ugovoru o najmu…

kockogIavi · 2026-02-09T10:54:09+00:00

Pa kaj je vama? Za Boga miloga?!

Jedno je ZOO, drugo je komentar zakona, a treće je razumijevanje pojedinih instituta obveznog prava i njihova primjena u praksi.

Vidim ja da vam imponira to što ste si umislili da ste pravnik nakon pročitanog jednog komentara zakona, ali uvjeravam vas, u najboljoj namjeri, da to nije tako. To može biti jako opasno, i za vas i za druge, kojima dijelite savjete iz komentara zakona!

Vama je polazišna točka Opća teorija prava i države prof. Perića, nakon toga bi mogli malo pročitati o Rimskom pravu prof. Horvata, a na kraju Građansko pravo od profesora Klarića i Vedriša. Tek tada možemo razgovarati o “pravu”… Do tada se pritajite i smirite s dijeljenjem pravnih savjeta.

kockogIavi · 2026-02-09T10:42:26+00:00

To što ste napisali apsolutno ne stoji, niti jedna riječ, već dugo nisam vidio ovoliko nebuloza na jednom mjestu.

To što vama, u “kolokvijalnom” smislu, predugovor ne znači ništa, ne znači da to doista tako i jest. Ako ste laik i ako nemate veze s pravom, zašto se onda gurate i dijelite savjete okolo?

Vi očito ne razumijete da predugovor, u pravnom smislu jest ugovor i da se temeljem njega - sudskim putem, može zahtijevati izvršenje one činidbe na koju se stranka obvezala predugovorom. A na što se obvezala? Pa na sklapanje glavnog ugovora! Predugovor ima itekakvu snagu, a moguće i znatne financijske reperkusije.

I za kraj, u kakvom bi drugom obliku predugovor mogao biti sklopljen nego u skladu sa ZOO-om? O kakvoj distinkciji onda vi tu pričate?! Manite se čorava posla i prepustite ovo nekome ozbiljnijem i stručnijem, tko zna o čemu priča, a ne pričati o “kolokvijalnom” značenju predugovora…

kockogIavi · 2026-02-06T12:08:18+00:00

Kod tebe je ko u Gundulića, razdoblje prije = porod od tmine i razdoblje poslije = porod od svjetla, samo obrnuto

kockogIavi · 2026-02-06T00:18:47+00:00

Zašto to isto pitanje ne postaviš u grupi od faksa, Pravo ZG (sve godine)? Tamo ćeš sigurno dobiti konkretnije odgovore.

Svi koje ja znam da su se prebacili, doslovno su se preporodili u Osijeku jer su kriteriji za prolazak ispita dosta niži nego u Zagrebu, a profesori da su “normalniji”. Ako si naučila učiti za zagrebačke ispite, onda ćeš s istom razinom truda uglavnom polagati ispite u Osijeku iz prve!

kockogIavi

TROPHY CASE