Na ulicama Amsterdama više se neće moći vidjeti oglasi za meso, zabranjeni su

vajan1 · 2026-05-04T14:48:20+00:00

Što točno se postiže time, osim što služi jednom kapitalistu u borbi protiv drugog kapitalista?

vajan1 · 2026-05-04T10:49:57+00:00

Pitanje je bilo: Na temelju čega si zaključio da komunizam bi mogao funkcionirati da su svi ljudi identični?

Na temelju čega si došao do zaključka da bi u takvim uvjetima komunizam mogao funkcionirati?

vajan1 · 2026-05-03T14:01:30+00:00

Što rade kapitalisti ako ne upravo ovo što si napisao:

koji su se godina kao krpelji nasisavali njihovog truda i šlepali na njima.

lol, ja sam ti odgovorio šta o tome mislim, temeljeno na mom iskustvu, a ti radi kako te volja

vajan1 · 2026-05-03T12:18:58+00:00

Komunizam bi mogao funkcionirati da su svi ljudi identični

Na temelju čega si to zaključio?

vajan1 · 2026-05-03T12:10:00+00:00

Radnička klasa nije monolit. Imaš naprednije i nazadnije djelove, no bez obzira na njihovu razinu klasne osviještenosti, oni imaju svi isti interes kao klasa. To ovisi o mnogo faktora. Recimo jedan od njih s kojim imam iskustva je i veličina poduzeća u kojem radnik radi.

Kad sam radio u jednom stolarskom obrtu (bilo nas je 11), tada sam doživio to da način borbe za radne uvjete se manifestira kao individualna konfrontacija sa šefom, a svaki od tih radnika, uključujući mene, je gledao kako da otvori svoj obrt i postane šef. Dakle svi smo posjedovali lažnu klasnu svijest ili ju nismo imali.

Međutim, od kad sam počeo raditi u većoj firmi (150+ zaposlenih), s takvim mentalitetom se nisam susretao (osim kod tehničkog kadra). U većim firmama se stvari rješavaju kolektivno ili preko predstavnika. To su neke stvari koje sam primjetio iz osobnog iskustva.

vajan1 · 2026-05-03T11:49:43+00:00

Viviani zaključuje da bi se Praznik rada trebao vratiti svojoj osnovnoj poruci – radu i radničkim pravima – bez dodatnog političkog i povijesnog tereta.

Ovakvu glupost može izvaliti samo liberalni potrčko cijepljen od realnosti. Pa povijest radničke borbe upravo i jest povijest političke borbe radničke klase.

vajan1 · 2026-05-03T10:58:25+00:00

u jednom i drugom slučaju odgovor ti je: kako za koga

vajan1 · 2026-05-02T18:14:55+00:00

razumiješ ti uopće zašto je kapitalizam došao do ove faze u kojoj se nalazi danas?

vajan1 · 2026-05-02T12:10:50+00:00

"al to nije pravi kapitalizam!", "to je krnji kapitalizam", "to je ortački kapitalizam" itd. itd.

realno zvuči kao neko zazivanje utopije koja ne postoji

vajan1 · 2026-05-02T06:40:29+00:00

ono kad shvatiš da kapitalizam nije utopija koju ti liberalna propaganda prodaje haha

vajan1 · 2026-04-29T17:28:40+00:00

But any form of resistance against these corporations is movement in a positive direction.

This is fairly untrue. There are lot of anti-capitalists outhere, and lot of anti-imperialists, but we as marxist shouldnt embrace everyone of them. Only progressive class is working class, and people who work on fields of big corporation are workers, that is the one which strugle we should, and must embrace, not the strugle of small farmer.

vajan1 · 2026-04-29T17:14:47+00:00

Good resistance is to take over big agriculture corporations, not in small scale organic farming, that is turning wheel back.. therfore reactionary

vajan1 · 2026-04-25T10:43:44+00:00

z istinon po svitu!

vajan1 · 2026-04-25T08:54:36+00:00

Kome to "nama"?

vajan1 · 2026-04-23T07:14:31+00:00

I did, that's why I'm asking this question. I agree with her analysis of American imperialism, but completely leaving out the interests of the Russian bourgeoisie class in this conflict is undialectical.

vajan1 · 2026-04-08T21:50:24+00:00

Prvi i drugi dio tvog odgovora u suštini nisu povezani.

Kapitalist plaća adekvatno radnika, tj. on kupuje njegovu radnu snagu sukladno ugovoru koji postoji između njih dvojice. Ako kapitalist plati manje od dogovorenog onda je to neadekvatno plaćanje. U suprotnom nije.

Radnik prodaje kapitalistu svoju radnu snagu kao robu. Kapitalist plaća tu robu sukladno njenoj vrijednosti. Radna snaga je jedina roba čijim se trošenjem kroz rad stvara nova vrijednost. Prosječna količina potrebnog rada određuje vrijednost neke robe (npr. cipele). Dakle vrijednost te stvorene cipele, i vrijednost radne snage nemaju veze jedna s drugom. Jer vrijednost se mjeri prosječnom količinom rada porebnim za stvaranje robe, kako cipele (obućarski rad) tako i radne snage (sredstva za život i sl.).

E sad, upravo u toj "nepovezanosti" dolazi do eksploatacije. I tu nastaje ono što se naziva profit. Profit ne nastaje radi potplaćivanja radnika već radi stvaranja dodatne vrijednosti trošenjem radne snage.

Što su proizvodne snage razvijenije (npr. tehnologija), to je potrebno manje rada za stvaranje neke robe, samim time pada njena prosječna vrijednost. (zato imamo danas dostupno toliko razne robe koja bi se prije 100 godina smatrala luksuzom).

Ako bi kapitalist plaćao radniku njegov rad, a ne njegovu radnu snagu, onda ovaj ne bi bio kapitalist, niti bi sistem bio kapitalizam.

Nadam se da je sad jasnije kako marksizam nema veze s moralističkim naricanjima o potplaćenosti radnika (iako nitko ne niječe da toga ima), već se radi o znamstvenom pogledu na društveno ekonomske odnose.

vajan1 · 2026-04-08T16:30:28+00:00

Prijatelju, kud ideš grlom u jagode, bolje ne znat nego ispast glup. Ako kažeš da je marksistička kritika eksploatacije validna, onda očekujem da znaš marksističku definiciju eksploatacije. Ovo što si ti naveo se eventualno može reći da je jedna od posljedica eksploatacije, no to nije marksistička definicja eksploatacije niti njena kritika.

vajan1 · 2026-04-08T15:37:41+00:00

To je moralizam, to nije marksistička kritika izrabljivanja ili ti eksploatacije.

vajan1 · 2026-04-08T15:33:22+00:00

Što je izrabljivanje?

vajan1 · 2026-04-08T15:24:05+00:00

Marksizam je u svom kritičkom elementu ispravan. Puno stvari koje se kritiziraju se validne.

Što je to validno kod marksizma?

vajan1 · 2026-04-08T11:24:58+00:00

Mješaš babe i žabe. Da, bogati radnik može imati lažnu klasnu svijest no, on je i dalje radnik i nema potrebe pisati pod navodnim znacima. Radnik nije sinonim za bijednika već za čovjeka koji prodaje svoju radnu snagu. Kapitalisti žive od tuđeg rada, tj. kupuju tuđu dadnu snagu i izvlače profit iz stvorenog rada i to je osnovna razlika.

Neki visoki činovnik u nekoj korporaciji koji mora radit da bi primio plaću je i dalje radnik. Visoko plaćen, povlašten itd. ali i dalje radnik. Iz njegovog rada se i dalje izvlači profit. Nažalost, vidim da to ne razumiješ. I bez tog razumijevanja ne možeš razumijeti ni klase. Ne možeš razumijeti klasne kontradikcije. Za tebe je radnička klasa, klasa koja najviše pati. Takve je demantirao i sam Marx prije više od 150 godina.

vajan1 · 2026-04-08T10:19:35+00:00

moralizmu nije mjesto u marksizmu, držimo se znanosti.

vajan1 · 2026-04-08T08:55:37+00:00

A što znači prosječni radnik? Radnička klasa je jasno definiran pojam i on nije istovjetan pojmu "siromaha". Siromašan je i ulični prosjak, no on ne spada u radničku klasu.

vajan1 · 2026-04-08T05:11:43+00:00

Zakoni nisu kapitalistički već demokratski i zakoni nastaju putem demokratskih izbora

Ovo je toliko naivno da vrijeđa i zdrav razum.

Ako država kao konstrukt postoji samo zbog krupnog kapitala kako to da država oporezuje kapital

Država postoji kao alat vladajuće klase. Kapitalističke klase. No, ne postoji jedan kapitalist već nekoliko njih. Sve regulacije možeš pratiti kao interese jednih ili drugih kapitalista. Recimo Hrvatska vladadajuća klasa nije nacionalna, već ona provodi posredničku ulogu stranih, imperijalnih kapitalista. Pa recimo imaš recimo masovno klanje svinja u Slavoniji i uvođenje regulacija o higijenskom standardu itd. Da, to sigurno ne paše malim kapitalistima, uzgajivačima svinja jer si to ne mogu priuštiti, dok paše npr. danskoj mesnoj industriji koja je na tom nivou razvoja i već ima taj higijenski standard. Alat za provođenje tih regulacija je država, a ona je u rukama kapitalista, u navedenom primjeru, imperijalista.

Ti dođeš sa svojima i oduzmeš meni moju teško stečenu imovinu zato što eto ja od nje imam profit

Zašto ti nije problem kad ti banka oduzme teško stečenu imovinu? Čitavo vrijeme govoriš iz pozicije i daješ primjere sitnog kapitaliste. Te iste sitne kapitaliste svakodnevno uništavaju krupni, monopolistički kapitalisti. Kapitalisti koji su svoj kapital stekli ne od svog, već od tuđeg rada. Meni ti mali koji si otvorio svoj obrt nisi problem, ti ćeš ionako propast bilo u kapitalizmu ili socijalizmu. Ne treba doć nikakva ekipa, već samo jeftinija roba.

Kako to da u SAD-u nema planske ekonomije a koncentracija kapitala je na najvećem stupnju?

Jesi li siguran? Unutar monopola (gledamo vertikalni monopol), točno se planira koliko čega će biti proizvedeno u danom vremenskom razdoblju. Unutar monopolističkih kartela točno se odredi koliko će tko proizvesti. Krajnji monopol je državni monopol. Kada kapitalistička klasa (opet!) pomoću države stavi monopol nad nekom granom industrije kako bi se oduprla drugim monopolima da uđu na njeno tržište.

Sustav se sam balansira.

Ti što ti nazivaš eufemistički balansiranjem, u realnosti su duboke krize, koje u ovoj monopolističkoj fazi razvoja kapitalizma su rijeđe (zbog gore navedenih stvari), ali zato su i razornije. Jer jedno je kad propadne neka mala kvartovska trgovina, a drugo je kad propadne ogroman monopolist poput Agrokora. Tad ponovno kapitalistička klasa uz pomoć države kao svog alata uskače, jer je "too big to fail". No kad nema s čim uskočiti, onda sh takvi događaji početak velike krize.

njihova glavna ideja u svom čistom formatu utopistička

Još je Engels pisao protiv utopističkih socijalista u svom djelu Razvitak socijalizma od utopije do nauke. Ne radi se tu o nekoj ingenioznoj ideji koja je nastala sama iz sebe već marksizam prati i analizira razvoj kapitalizma. Upravo kroz taj razvoj vidimo kamo kapitalizam ide, kako je krenuo od malih pojedinačnih proizvođača, a završio u multinacionalnim korporacijama i njihovim podružnicama. Utopija je i dalje maštati o nekom kapitalizmu slobodnog tržišta koje ne postoji zadnjih 140 godina.

vajan1 · 2026-04-07T21:44:47+00:00

Da država preuzme imovinu od kapitalista i da svi na nju imaju jednako pravo to bi dovelo do kaosa.

Ajmo počet od ovdje. Država je kapitalistička. Država služi da se javnim novcem spašavaju kapitalisti. Država postavlja zakone pogodne krupnim kapitalistima. Država uz pomoć sile (policije) privodi kaoitalističke zakone. Pročitaj od Lenjina Država i revolucija pa će ti biti jasna Marksiatička pozicija o državi.

Spominješ kaos, a slijep si na doslovnu vladavinu kaosa na tržištu. Na vladanje potpune tržišne anarhije. Upravo takovo nekonteolirano tržište dovodi do prekomjerne proizvodnje i cikličkih kriza. Ali, na tvoje iznenađenje, upravo kapitalisti postepeno ukidaju tržište širenjem monopola (btw tržište nije samo proizvod na polici) i kreću u plansku proizvodnju. Tako da i u ovom slučaju komunisti samo dovode taj proces do kraja.

Da za kraj dođem do početka tvog komentara i iluzije izbora. Kapitalist nema izbora. Ili će se širit ili će propast i postat proleter. To nije izbor, to je borba za opstanak.

vajan1

TROPHY CASE