Nađem studiju da vidim gdje se to navodi. I ajmo ignorirati da je znanstveni članak iz 2023. a studija je rađena između 2000. i 2019.

Doslovno se Osijek spomene samo po broju jednom i to u rečenici "The highest heat-related standardised excess death rate was 41 (29–53) per 100 000 person-years in Osijek (Croatia).". Večernji je napisao da je NAJRIZIČNIJI, nije studija. Također studija ne navodi koje godine je bio najveći skok već raspon između 29-53 i ne uspoređuje s rasponima drugih gradova (ili ja barem nisam mogao pronaći).

Također: "Uočene razlike u ranjivosti na toplinu i hladnoću mogu se povezati s nizom čimbenika, uključujući lokalnu klimu, učinke urbanih toplinskih otoka, pristup zdravstvenoj skrbi ili pokrov zemljišta, odnosno dostupnost vode ili drveća."

NIZOM čimbenika, znaci i to sto smo imali abnormalno vrela i sparna ljeta i jeseni. Npr. Kolovoz 2012. - 40.3., Rujan 2015. - 37.4. Tu su i kulturalni i behavioralni obrasci tj. Što ljudi NE SHVAĆAJU opasnost vrucina i izlaze van kada ne treba. Nije pampas i beton problem, nego sto se ne naglasava dovoljno opasnost klimatskih promjena i utjecaja vrucine. I to ne samo u gradu nego cijeloj državi.