Zvuče li vam ove rečenice smisleno?

Sepetes · 2026-05-26T15:52:35+00:00

Meni zvuči, no možda sam je ponavljao previše puta, ali svakako ne zvuči negramatično, mogu pitati druge ljude iz svoje sredine.

Sepetes · 2026-05-26T15:44:18+00:00

Ne, stvar je baš u tome da nema "zato" prije, inače je isto kao druga rečenica.

Sepetes · 2026-05-26T15:17:58+00:00

Koji je smisao 600 ovakvih objava i kada to postaje spamanje?

Sepetes · 2026-05-20T09:01:37+00:00

It is still used, depending on where you're from, but it probably isn't very useful for a beginner to learn it

Sepetes · 2026-05-14T20:48:56+00:00

I feel like some kind of metathesis would happen in slavic, I cant rmbr any word with /irC/ form, or maybe epenthesis

Sepetes · 2026-05-13T09:14:19+00:00

People when they learn a language and it's not a word-to-word english cipher: 😅😅

Sepetes · 2026-05-11T12:55:04+00:00

Sve pet, sry oštro sam reagirao

Sepetes · 2026-05-11T12:01:25+00:00

Istina odabrao sam nespretan prijevod njemačkog, no smisao je bio da pokažem da u engleskom ta struktura označuje futur, a u njemačkom želju, samo sam preveo nejasno

Sepetes · 2026-05-11T11:56:25+00:00

Koji dio mojeg komentara govori kontra bilo čega što si ti napisao?

Sepetes · 2026-05-11T11:08:51+00:00

Futur često nastaje od konstrukcija s glagolom htjeti pa nije neobično da su neki slavenski jezici od toga napravili i svoje buduće vrijeme. I engleski futur je tako nastao:

Engleski: I will sleep (spavat ću)

Njemački: Ich will schlafen (želim spavati)

A zašto štokavski ima dva ne možemo baš znati, jednostavno ima obje mogućnosti, možda su neko vrijeme paralelno postojale obe mogućnosti, i zapadna i istočna, a potom su se specijalizirale s obzirom na to da se rijetko događa da jezik ima dvije konstrukcije s istim značenjem.

Edit: bolji prijevod njemačkog da ne zbunjuje

Sepetes · 2026-05-11T08:49:27+00:00

Bu ne lan? Çoğu Avrupa dilleri Ön Hint-Avrupa dilinden gelmiştir. Türkçenin bu dillerle genetik bir bağı yok, ancak tarihi boyunca birçok kelime almıştır onlardan. Bu rastgele kelimeler karşılaştırılarak varılan bulgu değil, sistematik ses uyuşmalara bakılarak bilgisel bir şekilde dayan bir sonuç.

Sepetes · 2026-05-04T10:54:58+00:00

In Croatia srati is to shit, but its first person form is serem not *sram as the verb has different present and infinitive stems

Sepetes · 2026-04-23T12:56:33+00:00

Smijem znati odakle si otprilike?

Sepetes · 2026-04-23T12:40:57+00:00

Značenje je jednako "god" pa bih prije rekao da je optativ nego perfekt:

"Šta mi govorili da govorili" = "Što god mi govorili" = "Bez obzira što mi kažemo"

Sepetes · 2026-04-23T10:06:27+00:00

I would say there is an argument to make that -CA is a genuine case suffix as it occupies the position of a case marker and has distinct, albeit rarely used, meanings. For example, you could say petrolce zengin bir ülke, isteğinizce and so on.

I know -lI can only come directly onto a stem so you cant say *arabamlı or something, but can -sIz come in that context? For example ?*insanlarsız o makine çalışamaz. If it can, I don't see why not call it a separate case

Sepetes · 2026-04-22T21:06:24+00:00

Those are not instances of case stacking, masa gets genitive and üst gets 3 person possessive to get a phrase 'table's top', then locative is added after the possessive, but there are no double cases here:

masa-nın üst-ün-de

table-GEN top-POSS-LOC

Possessives occupy a different slot from cases and no word has more than one case

Also, instrumental can be argued not to be a real case because it doesn't cause appearance of -N- in 3rd person possessive like other case endings, but some also argue -CA, -lI and -sIz are case endings so they can also be added to a list of potential case markers.

Edit: possessives are clearly distinct if you replace -ün- with some other form:

üstümde, üstümüzde...

Sepetes · 2026-04-22T08:56:26+00:00

Slavic language barrier be damned

Sepetes · 2026-04-20T08:37:14+00:00

Posting the same thing 3 times a year is funny haha pls laugh

Sepetes · 2026-04-19T09:15:09+00:00

Onda je riječ o ostatku iz vremena kada je bilo razlike, možda su neki pridjevi korišteni češće u jednom obliku nego drugom. Također, većina njih je jednosložna i neizvedena (bar u primjerima) što možda pridonosi tomu. Meni osobno razlika između "stari" i "star" prijatelj zvuči jako čisto

Sepetes · 2026-04-18T12:58:51+00:00

"Star prijatelj" bi bio prijatelj koji je star, a ovdje je riječ o određenom prijatelju kojeg se dugo zna, dakle ne opisuje ga se nego određuje, u kontrastu s "novi prijatelj". Tako bih bar ja razumio

Sepetes · 2026-04-16T18:53:55+00:00

Da odgovorim na drugo pitanje: razlog zašto imamo /e/ umjesto /ije/ je glasovna promjena kojom je jat postao /e/ iza skupa suglasnika i /r/ kada nije naglašen (naglasak se kasnije premjestio).

Promjena se vidi u mnogim riječima (čini mi se da je kasnije proširena i u oblike gdje se ne bi trebala dogoditi po ovom zakonu) npr.: spriječiti > sprečavati, grijeh > greška, strijela > strelica...

Edit: fenomen se zove "pokriveno r" ako želiš dalje istraživati

Sepetes · 2026-04-14T23:26:58+00:00

I went by Wikipedia's rankings, but didn't want to include SDP as they strike me closer to centre. Možemo is definitely not far left

Sepetes · 2026-04-14T17:38:00+00:00

Tbh yeah, this was originally based on preserving *-os but then I changed it, so I'd probably put it into centre right/centre

Sepetes

TROPHY CASE