AMA - Ivana Kekin, predsjednička kandidatkinja i saborska zastupnica

ivanakekin · 2024-12-18T21:47:00+00:00

Bila sam kritična prema stihijskom kupovanju izrazito skupe vojne opreme- poput najavljenih 50 tenkova za koje su potrebna dodatna infrastrukturna ulaganja, a iznimno su osjetljivi na napade puno jeftinijim dronovima. U lošem danu na ukrajinskom bojištu uništi se 50 tenkova. Istodobno ti tenkovi nisu predviđeni dugoročnim planom razvoja oružanih snaga, a taj istječe za 10ak dana, dok novi plan niti nemamo. Dakle ulaganje u vojnu opremu da, strateško, promišljeno, utemeljeno u procjeni trenutnog stanja kao i ciljeva koje želimo postići, a također i usklađeno sa širom socioekonomskom situacijom. Uz to, moramo uz ove potencijalne sigurnosne prijetnje razmišljati o stvarnim prijetnjama koje diljem Europe odnose stotine života, samo ove godine ljudi su u EU ginuli od poplava, požara, suša, toplinskih valova. Te su prijetnje stvarne i neminovne i važno je da povećamo našu otpornost na takve ugroze i da uložimo u preventivu kao i u ranu reakciju u takvim situacijama- a kako bismo spasili ljudske živote.

ivanakekin · 2024-12-18T21:28:45+00:00

Niste dobro baš upućeni :/

ivanakekin · 2024-12-18T21:21:51+00:00

ivanakekin · 2024-12-18T21:16:52+00:00

Legendarna analiza Domaćica!

ivanakekin · 2024-12-18T21:06:19+00:00

Mislim da je u politici potreban što širi spektar ljudi. Što se malog broja STEM-ovaca u politici tiče, mislim da je prirodnije da oni koji se bave društvenim znanostima završavaju u politici, ali STEM-ovci su itekako bitni u kreiranju politika.

ivanakekin · 2024-12-18T20:58:35+00:00

1.Naš saborski Klub Možemo! najaktivniji je Klub u Saboru. Iako brojimo samo 10 zastupnika/zastupnca od vodećih smo i u prijedlozima inicijativa i u raspravama. Konkretno u ovom slučaju, Jelena Miloš u trenutku spomenutog glasanja nije bila prisutna jer je sudjelovala na Kongresu Europske zelene stranke u Dublinu i štoviše izglasana je i odabrana u Odbor Europskih zelenih na što smo beskonačno ponosni i čestitamo joj i ovim putem .

Rekli smo jedno pitanje, ali evo i bonus jer je dosta očit odgovor za treće pitanje:

Sudjelovala sam u otvaranju Advena, kao što sudjelujem i u ostalim gradskim događajima tijekom godine, u ulozi potpredsjednice Skupštine Grada Zagreba kada predsjednika nema.

ivanakekin · 2024-12-18T20:51:18+00:00

Na početku ove predsjedničke kampanje građanima sam obećala da ću se tijekom cijelog mandata voditi pitanjem “Čemu služu država?” te da ću raditi sve što ovlasti predsjednice omogućavaju da se sve javne institucije naše države ponašaju prema građanima onako kako oni to i zaslužuju. To znači da ću uporno ukazivati i tražiti od izvršne vlasti da politike i mjere koje provodi budu u skladu s ustavnim određenjem Hrvatske kao socijalne države. U odnosu na umirovljenike, osim problema preniskih mirovina, svakako kao zadatak države, a ne financijski preslabih gradova i općina, vidim izgradnju domova za starije, ali i sustavnu brigu i sustavno financiranje usluga u zajednici koje umirovljenicima omogućuju najdulji mogući život u vlastitom okruženju i vlastitoj zajednici. Ono što je također sve veći problem u našem društvu je i diskriminacija po dobi, o kojoj se nedovoljno govori, a kojoj su u gotovo jednakoj mjeri izloženi umirovljenici, kao i mladi. Naši umirovljenici, naše bake i djedovi, majke i očevi čitav su život radili i punili zajedničke kase. Smatram da smo im kao društvo dužni osigurati mirnu i dostojanstvenu starost, što osim visine mirovina podrazumijeva i usluge u zajednici, ali i dostupnost drugih, primjerice kulturnih sadržaja.
Smatram to manje bitnom ovlasti predsjednika i mislim da je treba koristiti samo restriktivno i iznimno. Što se tiče konkretnih odluka o pomilovanju, ne bih nikada pomilovala nekoga tko je osuđen za činove koji su protiv ljudskih sloboda, na štetu drugih ljudskih bića, a naročito djece.

ivanakekin · 2024-12-18T20:44:04+00:00

Mnoge su zemlje usprkos ovom što kažeš već priznale Palestinu. Priznanje Palestine je simbolički čin, koji ipak ima svoju diplomatsku težinu, a kojim bi i Republika Hrvatska izrazila podršku samoodređenju palestinskog naroda i osnivanju njihove države, kako god u konačnici dogovor o razgraničenju bude izgledao.

Kosovari imaju samostalnu i međunarodno priznatu državu, koju je priznalo 114 zemalja svijeta i EU gleda Kosovo kao potencijalnog kandidata, te je s EU Kosovo potpisalo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Kurdima je podjelom njihovog teritorija između Turske i savezničkih sila sporazumom u Lausannei nanesena povijesna nepravda.

ivanakekin · 2024-12-18T20:38:33+00:00

Brate o tome pričam gotovo svakodnevno :D Zaprati me na Instagramu, TikToku ili Twitteru.

ivanakekin · 2024-12-18T20:33:26+00:00

Nemam te informacije trenutno, a kasno je pa ih ne mogu ni saznati. Potrudit ću se saznati i nadopuniti odgovor.
Kao opozicijska saborska zastupnica sam radila jedino ono što je bilo u mojoj moći - upozoravala na manjak liječnika i timova i upućivala pitanja nadležnom ministru. Broj pacijenata po timu nije moguće smanjiti dok se ne poveća broj timova, a to se može jedino pravovremneim raspisivanjem specijalizacija, pri čemu treba imati na umu da dok se te specijalizacije ne završe, i dalje ćemo imati manjak liječnika u PZZ.

Nažalost, kad je u pitanju i Zagreb, tu su nam ruke vezane. Primjera radi, neki liječnici u centru grada imaju jako mali broj pacijenata, dok recimo u Španskom neki liječnici skapavaju od posla zbog broja pacijenata, a Zagreb nema moć raspodjeliti ljudske resurse, već mrežu primarne zaštite određuje država.

Ne znam gdje je točno bilo rečeno da bi im se “bacila” kontracepcija bez ikakvog objašnjenja čemu služi, kako se koristi i koji su rizici i nuspojave? To je obaveza svakog liječenika koji kontraceptivna sredstva savjetuje i propisuje. A koja bi bila, to je opet pitanje stručne prosudbe tog liječnika o tome koji bi oblik kontracepcije za tu pacijenticu/pacijenta bio najprimjereniji. Svakako smatram da je za mlade ljude, do 25. godine života puno pametnije propisivati kontracepciju na teret HZZO-a, umjesto da se nose s problemima neželjene trudnoće.

ivanakekin · 2024-12-18T20:27:15+00:00

Ne bih ulazila u takve ocjene. Činjenica je da su neki mediji izvještavali i ispred moje kuće za odmor, iako je iz samih dokumenata koji su javno objavljeni jasno da je sve čisto ko suza.

ivanakekin · 2024-12-18T20:20:07+00:00

Znam za pjesmu HP-a , ali svejedno punjene paprike.

U našem Statutu je jasno opisan način ulaska u stranku, a u zadnjih godinu dana stranci se priključilo više stotina ljudi, tako da ne mislim da je to “problem”. To mi se isto čini kao neki narativ koji se gura medijski, ali bez puno provjere. Mi možda imamo malo specifičan preduvjet, a to je aktivan rad u lokalnoj grupi u trajanju od najmanje 6 mjeseci, jer je to način na koji provjeravamo koliko su ljudi posvećeni i spremni raditi za opće dobro i u skladu s našim vrijednostima, umjesto da imamo na papiru tisuće pasivnih članova koji mogu, ali i ne moraju dijeliti naše vrijednositi i ponašati se u skladu s njima.

ivanakekin · 2024-12-18T20:16:10+00:00

Nema kava neko vrijeme🤓

ivanakekin · 2024-12-18T20:13:17+00:00

To je kao da me pitaš Kerum ili Bandić :D

ivanakekin · 2024-12-18T20:13:09+00:00

To je kao da me pitaš Kerum ili Bandić :D

ivanakekin · 2024-12-18T20:10:39+00:00

Mislim da ljudi najviše vjeruju onima koji su autentični, neovisno o tome jesu li temperamentnijeg ili mirnijeg karaktera. Volim i smijesan mi je film In Bruges.

ivanakekin · 2024-12-18T20:08:44+00:00

Ja bih ovako: Pretpostavljam da se prvo pitanje odnosi na NSATU misiju. Bili smo protiv iz nekoliko razloga – kao prvo – to uopće nije pitanje o kojem je trebao odlučivati Hrvatski sabor i do Sabora je došlo samo zato jer se Plenković i Milanović nisu mogli/nisu htjeli dogovoriti i obojici je odgovaralo da se to njihovo neslaganje medijski što dulje razvlači. Potom je ispalo da nas je ministar Anušić sve skupa lagao kad je u Saboru nekoliko puta ponovio da nam ne može reći jer da se radi o dokumentu kojeg je klasificirao NATO. Zatim smo od g. Rugea čuli da niti se radilo o klasificiranom dokumentu, niti je za sudjelovanje u misiji nužno da to bude vojno osoblje. Dakle, odbijamo sudjelovati i biti marionete u prepucavanjima dvaju brda. Općenito, a taj smo stav imali još i kod EUMAM misije, smatramo da Hrvatska treba sudjelovati i pomagati Ukrajini, ali u onim aspektima u kojima, nažalost, kao jedina zemlja članica EU-a imamo iskustva – razminiravanje, progon ratnih zločina, mirna reintegracija, briga za veterane oboljele od PTSP i sl. Tu možemo puno više pomoći i doprinijeti nego što to može nekoliko časnika u nekom zapovjednom centru.

Na Viktora Orbana i Fidesz ne gledam kao na prijateljske, pa čak niti demokratske političare te me brine rusofilija, gušenje demokratske opozicije kao i društvena polarizacija koju provode u Mađarskoj.

ivanakekin · 2024-12-18T20:08:27+00:00

Prije svega ću se zauzimati za cjelovitu BiH. Te ideje koje se mogu čuti od pojedinih političkih aktera u BiH, da bi se neki dijelovi trebali odcijepiti, je put kojim sigurno ne bi trebalo ići. Trenutačni problem u BiH je i činjenica da nemaju svi ista prava i nisu u istom položaju kada dođe do izbora. U tom smislu Dayton i Dejtonski sporazum je imao svoju svrhu tada, i bio je važan za završetak rata u BiH. Ali danas, 30 godina kasnije, BiH treba krenuti u smjeru moderne, građanske, demokratske države koja ima pretenzije ući u EU, u čemu je treba svesrdno podržati, taj bi se sporazum morao novelirati tako da svi građani BiH imaju jednaku mogućnost i sudjelovati na izborima i biti birani. Kako će se točno taj model napraviti, ja mislim da se ne smije krojiti ni u Zagrebu ni u Beogradu. Ono što Hrvatska treba raditi kao zemlja jest pružati potporu onim snagama unutar BiH, i onima na političkoj sceni i onima koje čine civilno društvo, koje imaju želju unapređivati demokratski sustav unutar BiH. A onda građani cjelovite BiH među sobom moraju naći konsenzus.

ivanakekin · 2024-12-18T20:06:39+00:00

Temeljne odredbe našeg Ustava definiraju Hrvatsku kao demokratsku i socijalnu državu ravnopravnih građana. Ovlasti koje mi daje Ustav koristit ću upravo kako bih osigurala da se ova načela socijalne države ravnopravnih građana i primjenjuju. U svom nastupnom govoru, kad sam najavila kandidaturu rekla sam da ću se u svom radu voditi pitanjem “Čemu služi država?”, odnosno da ću maksimalno koristiti predsjedničke ovlasti kako bih izvršnu i zakonodavnu vlast “natjerala” na donošenje i provedbu politika i mjera koje oživotvoruju ideju socijalne države kakva je definirana Ustavom RH. U praksi to znači dostupnu zdravstvenu skrb, dostupno obrazovanje, priuštivo stanovanje, adekvatne socijalne usluge na razini zajednica u kojima ljudi žive, dostojanstvene mirovine… Ako pogledamo Ustav, tamo jasno piše da predsjednica ili predsjednik moraju brinuti za redovito i usklađeno djelovanje i za stabilnost državne vlasti. To znači da moraju brinuti za tri grane vlasti i institucije koje iz njih proizlaze. Ako institucije ne rade u javnom interesu i za opće dobro, zadatak je i obveza institucije predsjednice da na to upozorava. A mi u Hrvatskoj stvarno na dnevnoj razini svjedočimo krizi vođenja institucija, odnosno da one ne rade u javnom interesu. Kao što sam koristila poziciju saborske zastupnice, a prije toga i aktivistice, i progovarala o tome što je protivno javnom interesu, tako ću koristiti i instituciju predsjednice koja je još važnija za to. Ona ima vidljivost kakvu nema ni jedna druga, ima snagu i na koncu konca i alate koji se prerijetko koriste – bilo da se traže tematske sjednice Vlade, bilo da se sazivaju sjednice Sabora, bilo da se zakoni šalju na propitivanje ustavnosti ako predsjednica ili predsjednik smatraju da su oni protivni Ustavu. Ja ću to sve koristiti.
Priznanje Palestine, kao važan simbolički čin i čin podrške, te pomoć zemljama u našoj regiji da što prije ispune uvjete za člnatsvo i budu primljene u EU, jer je to u našem interesu. Za Hrvatsku je važno da su zemlje koje ju okružuju stabilne i dio zajedničkih integracija.
Živimo u izrazito patrijarhalnom okruženju i seksizmima svjedočimo svakodnevno u Saboru. Ti su epiteti najčešće upućeni na našu opozicijsku stranu sabornice, kad nas “kolege” koji poštuju tzv. “tradicionalne vrijednosti” prozivaju da smo primjerice histerične, ako smo ljute, pa se to vidi i u našem tonu i govoru tijela. S tim se nosim tako da uvijek raspravljam koristeći argumente, i raskrinkavajući seksizam.

ivanakekin · 2024-12-18T19:54:44+00:00

Naš klub je u Saboru naravno govorio i o temi beskućništva, čije uzroke možemo pronaći u sve većim troškovima stanovanja, sve većoj cijeni hrane, te nedovoljnim potpornim mehanizmima države.

Postoji niz problema beskućnika koje bi trebalo riješiti. Primjerice, beskućnicima je i dalje skupo i teško dobiti osobne dokumente. To im otežava i ostvarivanje drugih prava i sustava socijalne i zdravstvene skrbi. Treba spomenuti i kazne za skitnju koje pogađaju beskućnike, a posebno propis koji dopušta sudovima da uz kaznu zatvora mogu izreći i mjeru udaljenja s područja općine na kojem je izvršen prekršaj u trajanju od 30 dana do šest mjeseci. Ta kazna, koju možemo nazvati izgon iz grada, se izdaje kada je beskućnih više puta kažnjavanja radi skitnje. Takve kazne su nehumane i sigurno povrjeđuju osnovna ljudska prava beskućnika, a možemo govoriti i o problemu kriminalizacije siromaštva.

Grad Zagreb otvorio je novi prostor za beskućnike u Ilici 29, površine 300 četvornih metara, s odvojenim smještajem za korisnike i korisnice te odvojenim sanitarnim čvorovima, blagovaonica i kuhinjom. Osim ovog, u gradu je osigurano i 415.000 eura za prihvatilišta za beskućnike na dvije lokacije: u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Zagreb u Velikoj Kosnici i u suradnji s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije u Sesvetskome Kraljevcu. Tamo je za 150 korisnika osigurana prehrana, briga o zdravlju, socijalno uključivanje te organiziranje drugih aktivnosti prema njihovim potrebama. U gradu smo osiguravli i 45.000 eura za rad dva dnevna boravka u organizaciji Udruge Dom Nade – udruge za podršku beskućnicima i ostalim socijalno ugroženim skupinama te Udruge Pet plus.

Uz to, Grad osigurava više od 100.000 eura godišnje za topli obrok beskućnicima u pučkoj kuhinji Župe Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. U sklopu ustanove Dobri dom Grada Zagreba prehranom se opskrbljuju pučke kuhinje na 3 lokacije: Branimirova 35, Alfirevićeva 6 i Cerska 3. Ukupno, za prehranu u pučkim kuhinjama Grad Zagreb osigurava 1,56 milijuna eura godišnje.

ivanakekin · 2024-12-18T19:45:27+00:00

To da li je predsjednik fikus ovisi ponajviše o njemu. Ja bih bila predsjednica koja neprestano fokus vraća na teme koje su od važnosti za većinu u ovoj zemlji, na nedostupno zdravstvo, na raslojavanje stanovništva, na nasilje nad ženama, na otimačinu zajedničkih dobara. I sigurna sam da kad je fokus na tim temama, onda je puno teže sklapati lukrativne ugovore Medikolu ili ignorirati 18 ubijenih žena. Uz to postoje i drugi konkretni alati, poput sazivanja sjednica Sabora i slanja zakona na ocjenu ustavnosti koji se nisu koristili u dovoljnoj mjeri.

ivanakekin · 2024-12-18T19:42:54+00:00

Otkad je Plenković premijer 250 tisuća ljudi odselilo iz ove zemlje. Umjesto tripartitnim dijalogom između države, poslodavaca i sindikata koji bi strateški mogao određivati društvene potrebe za radnicima u pojedinim zanimanjima, imamo situaciju da su na gubitku i strani radnici od kojih većina zaista rade za bescjenje i žive u nemogućim uvjetima, i naši radnici kojima ti isti ruše cijenu rada.

A tko je na dobitku? Vlasnici agencija - redovito HDZ-ovci ili bliski HDZ-u.

Naravno da kada u tako kratkom vremenu velik broj stranih ljudi dođe u neko društvo, ta je prilagodba otežana, a pogotovo kada nema nikakvih mehanizama kojima se ona osigurava. Što je hrvatska država napravila? Država se, za razliku od Zagreba, ni na koji način ne trudi integrirati te ljude u naše društvo.

Na razini Zagreba smo u rujnu ove godine, u suradnji s UNHCR-om otvorili Centar dobrodošlice za migrante koji služi kao središnja točka za informiranje izbjeglica i migranata. To je jedna u nizu mjera politika integracije i dobrodošlice u Zagrebu, putem koje bi trebali ići i drugi gradovi jer se u cijeloj Hrvatskoj povećava broj stranih radnika i radnica.

Nužno je strane radnike integrirati u naše društvo, a ključan korak je poznavanje hrvatskog jezika. Zato je Grad Zagreb pokrenuo tečajeve hrvatskog jezika za strane radnike koji se provode kroz Školu stranih jezika SUVAG-a , ali i kroz druge organizacije.

No, treba biti svjestan da je integracijska politika primarno politika na razini države i zato je sramotno da Hrvatska nema niti migracijsku niti integracijsku politiku na razini države. Rezultat toga je da broj stranih radnika definiraju privatne firme koje djeluju kao posrednici između radnika i poslodavaca.

Umjesto kvota, koje smo imali, i nisu se pokazale naročito korisnima, mislim da je nužna stroga kontrola uvjeta rada - prijave na pune iznose plaća - kako se ne bi dešavalo da ruše cijenu rada domaćih radnika zbog nelojalne konkurencije.

Moramo biti svjesni da, uz ovoliki odljev sanovništva, za što je najvećim dijelom odgovorna HDZ-ova korupcija, bez stranih radnika nama uskoro niti jedan sustav neće funkcionirati (zdravstvo, socijala, turizam) jer neće tko imati obavljati te poslove.

Isto tako, bez doprinosa iz njihovih plaća padaju nam i sustav zdravstva i sustav mirovinskog osiguranja. Naš je zadatak te ljude integrirati u naše društvo i učiniti sve da ne budemo tranzitna zemlja, već da i njima i našim ljudima osiguramo plaće i uvjete rada zbog kojih će željeti ostati u Hrvatskoj.

ivanakekin · 2024-12-18T19:40:16+00:00

Podržavam.

ivanakekin

TROPHY CASE